Tko bi živio u zemlji bez zakona o strateškim investicijama?

epa03685011 The new five euro banknote of the Europa series is displayed in Amsterdam, The Netherlands, 02 May 2013. The new five euro notes are more secure than the current ones, using a feel, look and tilt method, according to the European Central Bank. EPA/BAS CZERWINSKI

Konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima na tapeti je u Saboru, a dok ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak tvrdi da se njime ne dezavuira ni jedan postojeći zakon već samo ubrzava postojeće procese te da ne stoje argumenti da Vlada zaobilazi lokalnu samoupravu, saborski zastupnici, pogotovo ne oni iz redova vladajuće koalicije, i nisu uvjereni u dobre posljedice ovoga zakona.

“Projekt se ne može ni staviti na listu, a kamoli ozbiljnije razmotriti, ako nije suglasan s valjanim prostornim planom županije, općine ili grada i ako nije u prostornom planu uopće ga u startu ne razmatramo”, rekao je Vrdoljak, predstavljajući Saboru konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima.

Naglasio je da je osnovni razlog donošenja predloženog zakona ubrzavanje procedura koje su do sada zaustavljale ili znatno usporavale važne investicijske projekte.

Istaknuo je da se, uvažavajući primjedbe iz prvog čitanja, odustalo od zahtjeva investitoru da priloži BON 1, BON 2 i BON plus te potvrdu o nekažnjavanju. “U pravilu su direktori, vlasnici i projekt menadžeri koji vode te investicijske projekte iz stranih zemalja i tražiti od njihovih institucija neku formu potvrde o nekažnjavanju, koja kod nas postoji, bilo bi kompliciranje procesa”, objasnio je Vrdoljak.

U konačnom tekstu predviđeno je i da u vladino povjerenstvo koje odlučuje o strateškim projektima ulaze dva predstavnika lokalne zajednice na kojoj se projekt planira.”Mislim da smo na taj način postigli veće sudjelovanje lokalne i regionalne zajednice u realizaciji ovih projekata”, rekao je Vrdoljak.

Njegovo je izlaganje izazvalo niz replika iz HDZ-ovih klupa. Branko Bačić uvjeren je da se predloženim zakonom lokalnu samoupravu ostavlja po strani u odlučivanju o investicijama.

“Palicom” po Srđu

Podsjetio je da je kroz novi zakon o prostornom planiranju, koji je raspravljen u prvom čitanju, predviđeno donošenje državnog prostornog plana, koji će, tvrdi Bačić, Vladi omogućiti da utvrdi objekte od strateškog interesa na cijelom teritoriju Hrvatske, neovisno o prostornim planovima regionalne i lokalne samouprave.

Vrdoljak mu je odgovorio da državni prostorni plan Vladi ne omogućuje da isplanira, primjerice, tvornicu cipela u nekom gradu, nego isključivo infrastrukturne i slične objekte. Podsjetio je na slučaj u Dubrovniku, kada se proveo referendum o izgradnji golf igrališta na Srđu.

“Čekao se referendum, izgubili smo dvije godine, isključivo zbog urbanističkog plana i detaljnog plana uređenja”, rekao je Vrdoljak, koji je suglasan da “u red treba uvesti investitora, ali i regionalnu upravu, koja ne smije svoje političke ambicije i nešto što dobro tog trenutka zvuči u lokalnoj javnosti koristiti da bi zaustavljala investitore”.

Frano Matušić (HDZ) i dalje je uvjeren da predloženi zakon “potpuno dezavuira javnost i oduzima joj sve alate da bude uključena u donošenje dokumenata od vitalne važnosti za razvoj za određena područja”. Njegov stranački kolega Goran Marić upitao je kako se Vlada odlučila na baš 150 milijuna kuna kao kriterij nakon kojega projekt postaje strateški.

“Što je presudilo? U zakonu je napisano tko može biti strateški investitor, ali nema ništa o tome tko ne može biti investitor. Ugradili ste da se mora dokazati solventnost investitora. Što znači solventnost ako je on dužan za isplatu plaća dvije godine? Što je s onima koji su sudjelovali u predstečajnoj nagodbi, kojima je država otpisivala dugove? Što je s onima kojima su komercijalne banke otpisivale kredite jer ih nisu vraćali, a drugima koji vraćaju povećavali su kamate zbog tih”, upitao je Marić.

Vrdoljak mu je odgovorio da je Vlada odustala od zahtjeva prema investitoru da priloži BON 1, BON 2, BON plus i potvrdu o nekažnjavanju upravo na prijedlog kluba HDZ-a. “Što sam trebao napisati? Da ne mogu biti investitori strateških investicijskih projekata lopovi, kriminalci, populisti bez sadržaja ili što? Pa naravno da ne mogu biti lopovi i kriminalci jer su takvi u zatvoru, ali ja ne znam kako trebam nabrojati sve one koji ne trebaju biti investitori”, uzvratio je Vrdoljak Mariću.

Marić : Za investicije pogubna najava povećanja PDV-a

HDZ-ov zastupnik Goran Marić ocijenio je danas u Hrvatskom saboru kako sama najava uvođenja poreza na nekretnine i povećanja PDV-a ima učinak kao da se izglasa ‘zakon o sprječavanju investicijske aktivnosti u Hrvatskoj’.

“Možete donositi stotine ovakvih, diskriminirajućih zakona, ali sama najava poreza na nekretnine i najava povećanja PDV-a s 25 na 26 ili 27 posto je doslovce kao da izglasamo zakon o sprječavanju investicijske aktivnosti”, rekao je Marić, replicirajući nezavisnom Damiru Kajinu u raspravi o konačnom tektu zakona o strateškim investicijskim projektima.

Kajin je ocijenio da Hrvatskoj trebaju zakoni poput predloženog, jer investicija nema. “U Istri od 1990. nije sagrađeno pet hotela, broj zaposlenih smanjio se za 60 posto”, rekao je Kajin, navodeći da su turistička, industrijska, komunalna osnova položeni do 1990. godine. Vladu je pohvalio što je smanjila nelikvidnost za deset milijardi, ali i istaknuo kako nije dovoljno donijeti samo zakon, već valja promijeniti investicijsku klimu, zemljišnu politiku, itd.

“Koliki će biti PDV u turizmu sutra, ta nesigurnost u propisima smanjuje interes za investicije”, uzvratio mu je Boro Grubišić (HDSSB), koji je Vladin zakon nazvao diskriminacijskim i prokoruptivnim. “Projekti vrijednosti ispod 150 milijuna kuna nisu strateški, a za izgradnju neke robne kuće moći će se, primjerice oduzeti šuma. To je načelo bivše (komunističke) vlasti”, poručio je Grubišić.

Kajin odgovara da je aposolutno protiv povećanja PDV-a, jer se boji da će građani biti gladni, “da ćemo ih otjerati u (kupovinu) u Bosnu, Sloveniju, Mađarsku. Natalija Martinčević (HNS) za izostanak investicija krivi podkapitaliziranost tvrtki zbog promašenog modela privatizacije, sporog pravosuđa i administracije. “Naravo da ni stalno spominjanje novih poreza ne pomaže. Ako se odlučimo za uvođenje novog poreza, potrebno ga je dobro pripremiti, a ne svako malo razvlačiti i odugovlačiti. To nisu dobre poruke”, rekla je Martinčević.

Uvjerena je da će predloženi zakon otvoriti put za lakše i brže investiranje i otvaranje radnih mjesta, što smatra jedinim putem za izlazak iz gospodarske krize. Oporbene zastupnike prozvala je da se “postavljaju kao prvoborci za zaštitu nacionalnih interesa” i potiču negativan stav građana prema investitorima. “Ako je stanje takvo, zašto se donošenje ovog zakona otegnulo 11 mjeseci”, upitala ju je Martina Dalić (HDZ), ustvrdivši da upravo vladajuća koalicija potiče antiinvesticijsku klimu. “Je li vam palo na um zašto se upravo iz redova vladajuće koalicije vratio izraz privatnik? Što to znači u kontekstu tržišnog gospodarstva”, upitala je Dalić.

Što u državi (ne) valja?  

HNS-ovu zastupnicu Frano Matušić (HDZ) podsjetio je da je njezina stranka dio Vlade. “Vaša vlada želi povećati poreze, vaš ministar financija najavio je povećanje PDV-a i uvođenje poreza na nekretnine. Vaša vlada vuče poteze koji zbunjuju investitore”, poručio je Matušić.

Marin Jurjević (SDP) suglasan je s ocjenom da se neki oporbenjaci postavljaju kao “prvoborci zaštite nacionalnih interesa”. “Impresioniran sam količinom sveznadara, enciklopedista i renesansnih tipova koji govore o svemu i svačemu iz oporbenih klupa. Kako je takva hrpa genijalaca ostavila ovakvo beznađe i moralni rasap”, upitao je Jurjević.

HDZ-ov Josip Borić Kajina proziva da upravo on najsnažnije podupire Vladu koja je, kazao je, u dvije godine uspjela rastjerati sve što je radilo, te je nestalo 60-ak tisuća radnih mjesta. “Vaše je polazište da u državi ništa ne valja, da je u Jugoslaviji bilo bolje i da ćete glasovati za zakon”, sažeo je Borić svoje viđenje Kajinova izlaganja. “Trebao bi mi prosječan govor Fidela Castra da odgovorim na Kajinovu multitematsku propovijed”, poručio je Duje Marasović (HDZ), prozvavši nezavisnog kolegu za retrogradnu svijest.

Jozo Radoš (HNS) podsjetio je Kajina da je svojedobno bio na strani građana i Plomina C, a sada govori o potrebi promjene investicijske klime. “Sjetimo se Omble, Srđa, Plomina, izostale su investicije od nekoliko milijardi kuna, Hrvatska je ostala energetski ovisna, nije bilo zapošljavanja”, rekao je Radoš. “Nisam protiv Plomina C, nego protiv energenta. Zašto se svugdje preferira plin, a u Istri ugljen”, pitanjem je uzvratio Kajin.

IDS uvjetuje podršku zakonu o strateškim projektima

Saborski Klub IDS-a podršku Vladinu prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima uvjetovao je danas dodavanjem odredbe po kojoj bi se za provedbu strateškog projekta tražila suglasnost općinskog ili gradskog vijeća na čijem je području projekt planiran.

“IDS predlaže da središnje državno tijelo zatraži suglasnost onog općinskog ili gradskog vijeća gdje se planira investicija, da vijeće ima obavezu očitovati se u roku od 30 dana, a ukoliko se ne očituje, smatrat će se da je suglasnost izdana”, rekao je Giovanni Sponza (IDS), u raspravi o konačnom tekstu zakona.

Objasnio je da će takva odluka predstavničkog tijela zamijeniti urbanistički ili detaljni plan, koji po zakonu nisu preduvjet za investiranje.

Naglasio je da nema ništa protiv investicija, ali da osjeća obvezu i odgovornost sačuvati najvrednije resurse.

“Ne možemo dopustiti pojedinom investitoru da za pišljivih 20 milijuna eura devastiraju ono što su brojne generacije prije nas baštinile, štitile i čuvale”, rekao je Sponza.

Nezavisna Jadranka Kosor podržava Sponzin prijedlog i dopunjuje ga – ako predstavničko tijelo odbije dati suglasnost, to mora postati obvezujuće za Vladu.

“Ekonomski apartheid širi se Europom

I Tomislav Klarić (HDZ) Sponzi poručuje da potpisuje sve što je rekao. Ako postoje investicije onda su to one koje vode gradovi i općine, kaže Klarić.

Donošenjem zakona o strateškim investicijskim projektima Hrvatska popušta pod ucjenama ekonomskog imperijalizma, ustvrdio je laburist Dragutin Lesar.

Tvrdi da se “Europom polako, ali sigurno širi ekonomski apartheid kojega provode snažne multinacionalne kompanije i banke, koje su toliko snažne da mogu diktirati gospodarske politike država koje su prekasno počele izlaziti iz gospodarske krize”.

Ponuđeni zakon, kaže, nije jasno propisao kriterije po kojima će se investicijski projekt proglašavati strateškim, predloženi kriteriji nisu mjerljivi ni porovjerljivi.

“Da se i ne trudimo kontrolirati što država radi nakon sklapanja ugovora imamo svjež primjer unazad dva – tri dana. Država je prodala jedno brodogradilište, a nitko kasnije nije nadzirao poštuje li kupac preuzete obveze. I kada radnici na to upozore, proglašava ih se teroristima i nikom ništa”, rekao je Lesar.

Nezadovoljan je i jer je iz konačnog teksta izostavljen članak po kojem je investitor morao priložiti potvrdu o nekažnjavanju. Uvjeren je da će tako strateškim investitorima moći postati porezni dužnici, ljudi osuđeni za mito, prevare, čak i za udruživanje u zločinački pothvat.

Zašto nema investicija?

“Kada krug investicija krene prema području zbrinjavanja komunalnog otpada, a posebice opasnog otpada, onda ćete vidjeti koji sve likovi će biti državni partneri. Uostalom, kada bi danas pogledali poslovne partnere Fonda za zaštitu okoliša i tog ministarstva, možda bi se neki iznenadili tko je na prvom mjestu po količini direktnog državnog novaca koji dobiva. Pretpostavljam da će taj isti biti najveći poduzetnik za dvije godine i dobiti Zlatnu kunu HGK-a”, rekao je Lesar. .

Hrvatska država ima dovoljno službi da provjeri svakog ulagača koji se stavlja na listu strateških ulagača, kaže Ivan Domagoj Milošević (HDZ).

Za ponuđeni zakon kaže da bi ga primjerenije bilo nazvati pravilnikom o radu Vladina povjerenstva za investicije, pita se čemu pretjerano povjerenje u javna poduzeća, odnosno toliko nepovjerenje prema lokalnim jedinicama.

Milošević kaže da nema dileme da Hrvatska treba nova ulaganja i nova radna mjesta, ali da njih nema, pa pobraja razloge – oporezivanje dividende, “pometanja” uprava u javnim poduzećima, ignoriranje ozbiljnih stranih investitora itd.

Aktualna Vlada zaboravlja kako se može privući investicije i potaknuti gospodarski rast – strukturnim reformama, reformom javne administracije, sutavnim uklanjanjem prepreka za ulagače, tumači Milošević.

Tvrdi i da u 2013. nema ni jednog značajnijeg novog projekta ni javnog, ni privatnog, a posebno ne u iznosima iznad 150 milijuna kuna, koji zakon spominje.

Hrvatska treba i želi nova ulaganja i domaćeg i strana, no umjesto porezne presije treba doći do poreznog rasterećenja, umjesto napada na račun privatnog sektora i antipoduzetničke klime treba iskrena podrška privatnom sektoru, umjesto rasprodaje državne imovine trebaju nam strukturne reforme, zaključio je Milošević.

Preupucavanja oko lopata i papira

Iako su i oporba i vladajući suglasni oko toga da su Hrvatskoj hitno potrebne nove investicije, u poslijepodnevnom su nastavku saborske rasprave o zakonu o strateškim investicijskim projektima nastavili s međusobnim optužbama oko toga tko je kriv za manjak investicija.

„U vladi ne zna lijeva što radi desna“ ocijenio je HDZ-ov Branko Bačić dodajući kako je glavni krivac što investicija nema porezni sustav, cijena rada, ali i administrativne prepreke. Zabrinajva ga, kazao je, što svaki tjedan iz vlade stigne nova najava o promjeni poreznog sustava.

Vladajuće je upitao zbog čega uporno ustraju u uvjeravanjima kako predloženi zakon ne derogira niti jedan drugi. Za primjer je naveo Zakon o pomorskom dobru koji, kako je objasnio, kaže da koncesiju preko 50 godina daje vlada uz suglasnost Sabora dok u predloženom zakonu stoji da tu koncesiju na 99 godina daje samo vlada dok Sabora u toj priči nema.

„Ovim se zakonom ne derogira niti jedan drugi hrvatski zakon“, ustrajavao je SDP-ov zastupnik Igor Rađenović.

Kad (ne)zaposlenost (ne) raste po Duhu Svetom

Zakon je, mišljenja je Rađenović, potreban zbog konkurencije jer se zemlje bore s time kako privući strane investitore. “Zakon je napravljen kako bi se procedure ubrzale, a projekti bili predvidljivi u svojoj vremenskoj dimenziji“, ocijenio je.

Za nezavisnu zastupnicu Jadranku Kosor zakon nije u skladu s Ustavom jer se, pojasnila je, u njemu govori o mogućnosti da vlada odlučuje bez natječaja i prethodne procedure.

Na tvrdnju HDZ-ovog zastupnika Domagoja Miloševića kako se predloženim zakonom iskazuje nepovjerenje prema jedinicama lokalne samouprave reagirala je SDP-ova zastupnica Nadica Jelaš nazvavši ga „dežurnim katastrofičarom“.

„Ja sam katastrofičar! Jel’ nam to po Duhu Svetom raste nezaposlenost ili raste zbog gospodarske i fiskalne politike vaše vlade“, odgovorio joj je pitanjem Milošević.