“Samozagovaranjem do samopouzdanja”

Zagreb, 04.10.2013 - Udruga za samozastupanje, GONG, Europska platforma samozastupnika (EPSA) te Inclusion Europe organiziraju trodnevnu europsku konferenciju samozastupnika "Èujte naše glasove: Graðani prije svega!". foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ /ds

Invaliditet, poslovna sposobnost, samostalan život u zajednici, brak i zasnivanje obitelji, završetak i/ili nastavak školovanja, institucionalizacija, pravo odlučivanja, utjecaj na društvo – sve su to stvari koje «normalni ljudi» uzimaju zdravo za gotovo, a znače cijeli svijet osobama s intelektualnim poteškoćama.

No, kao samozastupnici oni se bore za njih svaki dan na što su i podsjetili na konferenciji «Čujte naše glasove – Građani prije svega» održanoj protekloga vikenda u Zagrebu, gdje je jedna od sudionica bila i Helene Holand s kojom smo razgovarali o ulozi i životu samozastupnika u njezinoj domovini Norveškoj, ali i u ostatku Europe.

Helene Holand je u odboru Inclusion Europe od 2007. te ima veliko iskustvo u zalaganju za prava osoba s intelektualnim poteškoćama, a pored sudjelovanja u radu i mnogih drugih odbora od 2000. je izabrana članica Državnog izvršnog odbora norveške Udruge za osobe s poteškoćama u razvoju.

Kakav je društveni utjecaj samozastupnika u Norveškoj te ostalim zemljama Europe?

Helene: U Norveškoj imamo grupu samozastupnika kao skupinu nacionalnih organizacija za osobe s poteškoćama u razvoju, a i mnoge druge europske zemlje imaju slične ili neovisne grupe te su mnoge od njih članice Europske platforme samozastupnika.

Njihov društveni utjecaj varira od zemlje do zemlje, ali moje je iskustvo da je prvi korak postati član grupe za samozastupanje što osobi daje veće samopouzdanje, a potom je sljedeći korak zagovaranje za svoja te prava skupina osoba s intelektualnim poteškoćama.

Imaju li osobe s intelektualnim poteškoćama u Europi pravo donositi odluke o svojem životu, poput ulaska u brak i zasnivanja obitelji?

Helene: U mnogim europskim zemljama osobe s intelektualnim poteškoćama mogu donositi odluke o svojem svakodnevnom životu. U Norveškoj imaju to pravo i koriste ga, ako je potrebno i uz podršku.

Koje su europske politike posebno važne za osobe s intelektualnim poteškoćama i njihove obitelji te organizacije, pogotovo kada je riječ o stanovanju, a u svjetlu rasprava oko institucionalizacije i alternativnog smještaja?

Helene: EU je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s poteškoćama i njezina implementacija je sada ključna stvar za organizacije osoba s intelektualnim poteškoćama. Članak 12 o jednakosti pred zakonom te članak 19 o neovisnom uključenju u život zajednice su članci na koje su odrasle osobe s poteškoćama i samozastupnici najviše usredotočeni.

Osobe s intelektualnim poteškoćama lišene poslovne sposobnosti ove su godine u Hrvatskoj po prvi put dobile pravo glasati na europskim i lokalnim izborima, no kakva je situacija u ostatku Europe i svijeta?   

Helene: Ne znam kakva je situacija u cijeloj Europi, ali u posljednjih 20 godina organizacije u nordijskim zemljama su fokusirane na demokratska prava osoba s intelektualnim poteškoćama i one imaju pravo glasa te ih organizacije educiraju o tome kako ga koristiti.

S obzirom da smo u Europskoj godini građana, koja je Vaša zaključna poruka – kakvu podršku trebaju osobe s intelektualnim poteškoćama kako bi mogle uživati svoja ljudska i građanska prava?

Helene: Ključno je građansko pravo na samostalan život i uključenost u zajednicu što znači pravo glasa i pravo odlučivanja o samome sebi, da se ne bude pod skrbništvom, uz potrebnu podršku.