Gdje je vlast – nema žena

Zagreb, 28.02.2013 - Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora u suradnji s CESI – Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te Srednjoeuropskom mrežom jednakosti spolova, a uz potporu Veleposlanstva Sjedinjenih Amerièkih Država organizirao je konferenciju "Postizanje rodne ravnopravnosti: izgradnja ženskog savezništva u politici i civilnom društvu". foto FaH/ Denis CERIÆ /ds

Gdje je vlast – nema žena, da se zaključiti prema podatcima o rodnoj statistici izabranih lokalnih kandidata koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo.

Od 20 županija samo jedna – Sisačko-moslavačka ima županicu, od 555 gradova i općina samo 39 vode žene, tek petina mjesta u županijama i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini pripala je vijećnicama. Od 555 izabranih gradonačelnika i načelnika njih 516 ili gotovo 93 posto su muškarci, žena je samo 39, ili sedam posto.

Zanemariv je to porast u odnosu prema lokalnim izborima 2009., kada ih je bilo 4,9 posto, ocijenila je za Hinu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Četiri županije – Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska potpuno su “muške” te nijednim gradom ni općinom, a ukupno ih je 73, ne upravljaju žene.

Što pokazuju podaci?

U još pet županija s ukupno 123 grada i općine žene vode samo po jedan grad ili općinu. Načelnice imaju Kraljevec na Sutli u Krapinsko-zagorskoj županiji (ukupno 32 grada i općine) i Lovas u Vukovarsko-srijemskoj županiji (31), a gradonačelnice Pleternica u Požeško-slavonskoj (10), Ozalj u Karlovačkoj (22) i Varaždinske Toplice u Varaždinskoj županiji (28).

Po dva grada ili općine u četiri županije imaju gradonačelnice ili načelnice.To su grad Gračac i općina Vrsi u Zadarskoj županiji (34), općine Punitovci i Trnava u Osječko-baranjskoj županiji (42), gradovi Komiža i Supetar u Splitsko-dalmatinskoj (55) te općine Pribislavec i Sveta Marija u Međimurskoj županiji (ukupno 25 gradova i općina).

Pet je županija u kojima tek po tri grada ili općine vode žene.To su Sisačko-moslavačka, u kojoj od 19 gradova i općina tri vode žene: Sisak te općine Jasenovac i Majur, zatim Koprivničko-križevačka (25) u kojoj gradonačelnicu ima Koprivnica, a načelnice Hlebine i Đeletovci, te Brodsko-posavska županija (28) s načelnicama Vrpolja, Velike Kopanice i Slavonskoga Šamca.

Knin, Vodice i Rogoznicu u Šibensko-kninskoj županiji (20) također vode žene, baš kao i općine Fažanu, Ližnjan i Rašu u Istarskoj županiji (41). Na vrhu po broju gradonačelnica i načelnica su Zagrebačka i Primorsko-goranska županija.

U pet od 34 jednice Zagrebačke županije “šefice” su žene – u općinama Gradecu, Jakovlju; Mariji Gorici, Pušći i Rakovcu. Od 36 gradova i općina Primorsko-goranske županije šest vode žene: gradove Kraljevicu i Rab te općine Kostrenu, Omišalj, Viškovo i Vrbnik.

Ti podaci pokazuju da od 39 lokalnih jednica kojima “šefuju” žene većinu, točnije 27, čine manje općine, gradova je tek 12, a i među njima su rijetki oni s većim brojem stanovnika. Ističu se tek Sisak, Koprivnica i Knin.

Čemu služe kvote?

Žene se ne mogu pohvaliti ni s brojem osvojenih vijećničkih mjesta u županijama i zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Od ukupno 904 mjesta vijećnice imaju 187, dakle oko petinu, a vijećnici čak 717 mjesta, to jest četiri petine. Gledano u postotcima, to je pad zastupljenosti u odnosu prema izborima prije četiri godine, upozorava pravobraniteljica.

Naime, 2009. godine u županijskim je skupštinama bilo 21,4 posto žena, ove godine 20,69 posto, navodi Ljubičić. Nije se promijenio ni poredak županija s najvećom i najmanjom zastupljenošću žena u skupštinama.

Žene su najzastupljenije u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (18), zatim u skupštinama Istarske (15), Varaždinske (13) i Primorsko-goranske (12) županije. Najmanje su zastupljene u skupštinama Zadarske (4 ili 9, 52 posto), Sisačko-moslavačke (6 ili 13,95 posto) i Bjelovarsko-bilogorske (6 ili 14, 63 posto) županije, napominje Ljubičić.

Podaci su još nepovoljniji kad se gleda zastupljenost žena u vijećima gradova i općina. Od 7457 mjesta, vijećnicima je pripalo 6122, ili 82,1 posto, a vijećnicama samo 1335, to jest 17,9 posto. Zastupljenost žena, makar i sporo, povećava se zbog više razloga istodobno, tumači pravobraniteljica.

Jedan je razlog obveza poštovanja kvota prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, ali i promicanje načela ravnopravnosti, od samih političarki u njihovim strankama do kampanja organizacija civilnog društva i zauzimanja povjerenstava za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini, te nacionalnih institucionalnih mehanizama. Ljubičić naglašava kako kandidacijske liste još ne znače da će biti i više žena u političkom životu jer njihov izbor ovisi o mjestu na kojem su na listama.

 Ljubičić podsjeća da je zato prije raspisivanja lokalnih izbora izravno pozvala sve stranke (144 su registrirane) da se, osim poštovanja kvota, koriste i tzv. par-nepar modelom prema kojemu bi svaka druga osoba na listi bila suprotnog spola. Time bi se učinkovito osigurala minimalna zastupljenost osoba oba spola od 40 posto i tako potpuno ispunilo načelo ravnopravnosti spolova na temelju zakona, naglašava za Hinu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.