Sve više građana traži pomoć pučkog pravobranitelja

Ured pučkog pravobranitelja zaprimio je u 2012. godini 1.849 pritužaba što je u sklopu višegodišnjeg prosjeka, a u prvom polugodištu ove godine zaprimljeno je čak 1.624 pritužbe, podaci su koje je iznijela pučka pravobraniteljica Lora Vidović predstavljajući Izvješće o radu Ureda pučkog pravobranitelja i stanju ljudskih prava u 2012. te izvješće o radu za prvih šest mjeseci u 2013. godini, a saborski Odbor za Ustav prihvatio je prijedloge kandidatkinja Vidović za zamjenice pučk epravobraniteljice.

«U prvom polugodištu lani zaprimljeno je 880 pritužaba, a ove je godine najviše njih vezano uz pravosuđe, osobito za mnoge ovrhe nad hrvatskim građanima», kazala je Vidović koja toliki porast broja pritužaba objašnjava teškom gospodarskom i socijalnom krizom u zemlji te većom nazočnošću Ureda pučkog pravobranitelja u medijima i javnosti.

Požalila se da bi tako velik broj novih pritužaba građana mogao «prekapacitirati njezin ured» pa kao jedno od rješenja za mnoge zahtjeve građana za pomoć, između ostalog, vidi u jačanju kapaciteta ureda i njegovoj novoj organizaciji, a o čemu je predstavljajući novi Poslovnik Ureda govorila i na sjednici saborskog Odbora za Ustav, a osobito u otvaranju novih regionalnih ureda u Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Pomoć za to nada se dobiti od države pri čemu ističe da se time ne bi znatno povećao proračun njezina ureda.

Najviše pritužbi na pravosuđe

Izvješće za prošlu godinu poslano je Saboru i Vidović se nada da će on ovaj tjedan o njemu raspravljati, a oratno brojkama stanje izgleda ovako: Od 1.849 pritužaba lani osnovane su bile 372, neosnovane 492, a nepotpuno ih je bilo 457, među kojima su i one za koje ured nije mjerodavan. Dovršen je 1.321 predmet iz prošle godine, a u radu je još 528 predmeta. Pravosuđe je najviše zastupljeno područje ljudskih prava na koje su se građani žalili Uredu, i to u 416 pritužaba od kojih se najveći dio odnosi na nezadovoljstvo presudama ili na dugotrajnost postupka.

Građani osim toga traže pravne savjete i besplatnu pravnu pomoć te tumačenje propisa i zastupanje, a osobe lišene slobode drugo su najzastupljenije područje po broju pritužaba – njih 219 i najviše se odnose na uvjete smještaja, odnosno na prenapučenost sustava od 125 posto, koja je u padu, ali stanje i dalje nije zadovoljavajuće.Također, pritužbe se odnose na kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite, nedostatak zdravstvenih djelatnika zaposlenih u sustavu i drugo.

Radni i službenički odnosi treće su područje na koje su se građani žalili u 164 pritužbe, a riječ je o radnim odnosima u gospodarstvu i obrtu, javnim službama, prava za vrijeme nezaposlenosti i službeničke odnose. Kao što je kazala i na sjednici Odbora, izvješća o pojavama diskriminacije za prošlu godinu te godišnje izvješće o poslovima nacionalnoga preventivnog mehanizma ubuduće će biti slana Saboru na raspravu u sklopu jedinstvenoga godišnjeg izvješća.

U kategoriji ljudskih prava vezanih za povrat i obnovu stanova te stambeno zbrinjavanje, a kad je riječ o diskriminaciji, gotovo isključivo riječ je pritužbama vezanim uz imovinu pripadnika srpske manjine te pritužbama zbog diskriminacije na temelju nacionalnog podrijetla. Štoviše, od svih lanjskih pritužbi zbog diskriminacije 29,7 posto ih je na osnovi rasne ili etničke pripadnosti, navodi se u izvješću pučke pravobraniteljice predstavljenom na konferenciji na za novinare.

Tko će biti zamjenice pučke pravobraniteljice?

Nakon toga pred saborskim Odborom za Ustav Vidović je govorila o novom Poslovniku Ureda te predložila tri kandidatkinje za svoje zamjenice: Tenu Šimonović Einwalter, Jagodu Novak i Lidiju Lukinu Kezić, koje je Odbor potvrdio i uputio prijedlog njihova imenovanja na izglasavanje na plenarnu sjednicu. Naime, Sabor će izabrati minimalno tri zamjenika na osmogodišnji mandat, a oni ne smiju biti članovi političke stranke te je uvjet i da su «istaknuti stručnjaci visokih moralnih načela», koji ne smiju biti ni osuđivani niti se protiv njih smije voditi kazneni postupak po službenoj dužnosti.

Na javni poziv objavljen u Narodnim novinama javilo se trideset i dvoje kandidata, no tijekom postupka došlo je do jednog odustanka, podsjetila je Vidović i kazala: «Institucija pučkog pravobranitelja ustavna je kategorija koja je u protekla dva desetljeća doživjela znatno  proširenje nadležnosti i jačanje statusa», te ukratko predstavila kandidatkinje, kazavši da ih krasi bogato iskustvo.

Istaknula je da je Lukina Kezić, između ostalog, bivša zastupnica Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, Šimonović Einwaltter savjetnica pučkog pravobranitelja za pravne poslove i koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacije, a Novak savjetnica pučkog pravobranitelja za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Što se pak tiče novog Poslovnika Ureda pučkog pravobranitelja, jedna od većih izmjena već spomenuta metodologija pisanja izvješća te detaljno propisivanje uloge Savjeta za ljudska prava koja će biti i temelj za ustroj Ureda novim pravilnikom, a propisani su i poslovi zamjenika, čiji će zadaci biti strateške i upravljačke prirode, te savjetnika koji će biti više u kontaktu s građanima.