„Vlada stvara prečac za povlaštene ulagače“

Zagreb, 10.05.2013 - Završni radovi na asfaltiranju Èirilometodske ulice na Gornjem gradu u Zagrebu. foto FaH/ Damir SENÈAR /ds

Saborska oporba ustvrdila je da je  Vladin Prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima prečac za povlaštene ulagače koji će otvoriti prostor za rasprodaju svega što u Hrvatskoj vrijedi.

„Ovaj zakon omogućuje rasprodaju državnih šuma, šumskog i poljoprivrednog zemljišta, pomorskog dobra privatnom vlasniku, samo ako se njegov projekt označi strateškim“, rekao je laburist Dragutin Lesar. Odbacuje tvrdnje da nema interesa za investiranje u Hrvatskoj. „Laž je da nema interesa za investicije. Ponuda je bilo, ali se odbijaju ako investitor nije iz EU, nego npr. iz Kine, Rusije, Singapura“, ustvrdio je Lesar, koji je uvjeren da iza opstrukcije takvih projekata stoje interesi multinacionalnih tvrtki i stranih banaka.

Upitao je i što će se dogoditi kad strateški projekt propadne, podsjećajući da je bilo slučajeva kada veliki strani investitori nisu platili domaćim poduzetnicima.“Tim se investitorima ‘gledalo kroz prste’ i nijedan inspektor im nije došao u dvorište“, rekao je. Lesar se osvrnuo i na slučaj Zračne luke Zagreb za koju je strani investitor dobio koncesiju, ali da bi je platio, hrvatska mu država treba dati jamstvo za kredit.

Protiv prijedloga je i Ivan Domagoj Milošević (HDZ): „Ovo jest prečac, a prečaci najčešće završavaju tako da čovjek razbije glavu“. Usprotivio se zakonskoj obvezi investitora da dostave bon 1 i bon 2 i potvrdu o nekažnjavanju, ocijenivši da bi bilo neozbiljno tražiti od, primjerice, predsjednika uprave General Electricsa da u roku od 30 dana dostavi takvu potvrdu.

Aktualnu Vladu optužio je da u proteklih godinu i pol za poduzetničku klimu nije učinila ništa „osim porezne presije koja odbija svakog ulagača“. Tvrdi da su loši potezi Vlade Hrvatsku gurnuli u recesiju, a investicijski rejting države sveli na razinu smeća. „Jedan njemački biznismen nedavno me je upitao znam li što znači ABC, a kad sam rekao da ne znam, objasnio mi je da je to skraćenica za ‘Anything but Croatia’ (Sve osim Hrvatske)“, rekao je Milošević, na što mu je Boro Grubišić (HDSSB) replicirao da se mnogi koji u Hrvatskoj pregovaraju o investicijama koriste skraćenicu IMT – ima li mene tu.

Predloženi zakon hvali Natalija Martinčević (HNS), koja drži da je tekst „dobro postavljen“ i da će na dobar i kvalitetan način ubrzati i pojednostaviti investicijske procedure. Vlada, kaže Martinčević, mora još brže i sustavnije nastaviti s promjenama, uspostaviti trajan sustav koji će nepotrebnim učiniti ovakve zakone. Ne smije se, dodaje, dogoditi da projekti poput Ikee ili Srđa stoje 16 odnosno pet godina.

Kritike da zakon preferira velike investicije odbija i Franko Vidović (SDP). „Ovaj zakon nije nikakva prečica, već jasno definiranje procedura i pokazivanje svim zainteresiranima da smo u stanju sustavno i svrhovito raditi na projektu, od ideje do realizacije, najkraćim i najučinkovitijim putem“, kazao je.

Citirajući potpredsjednika Vlade Branka Grčića, Vidović je rekao da će se u pripremi investicijskih projekata i dalje primjenjivati svi pozitivni propisi. Vidovićevo citiranje Grčića iziritiralo je HDZ-ova zastupnika Duju Marasovića: „Tko je taj Grčić? Kakav je to ekonomski strateg? Pa taj govori stalno da ćemo imat za godinu dana bolji život. I sad je prešao na 2016., došao je već na 2018. i ’25. Što je on ekonomski, strateški smislio? Pa on nema pojma o čemu govori, a vi se na njega pozivate. Makar da ste citirali omiljenog vođu, ne bih vam zamjerio“.

Vrdoljak o strateškim investicijama: volio bih da nam ovakav zakon ne treba

Hrvatski sabor jutros je započeo raspravu o prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je kako je uvjeren da će zakon biti potreban samo za narednih nekoliko godina, dok se izmjenama drugih zakona ne osigura efikasnije i brže donošenje dokumenata potrebnih za investiranje.

„Volio bih živjeti u zemlji u kojoj ovaj zakon nije potreban, u kojoj bismo imali jasna pravila i gdje bi službenici na bilo kojoj razini bili efikasniji“, rekao je Vrdoljak. Upozorio je da je nekim jedinicama lokalne samouprave za donošenje prostornih planova potrebno 11 mjeseci, a nekima čak šest godina, što je, ističe, pogubno za investicijsku klimu.

Odbacio je tumačenja da će zakon omogućiti rasprodaju javnih dobara. “Uvjeti izvlaštenja se ne mijenjaju, sva izvlaštenja idu po postojećem zakonu. Ni jedan projekt neće se moći ostvariti ako nije predviđen prostornom dokumentacijom, samo se ubrzava procedura za izdavanje dozvola”, rekao je Vrdoljak.

Istaknuo je i da zakon donosi transparentno odlučivanje o tome što su strateški projekti i praćenje njihove realizacije. Odbacio je primjedbe da se zakonom pogoduje krupnom kapitalu, ističući da Vlada ne zanemaruje važnost manjih investicija, ali da velike zapošljavaju veliki broj ljudi, angažiraju i druga mala i srednja poduzeća te pomažu razvoju prometne, komunalne i energetske infrastrukture.

Kazao je i kako mu je žao što zakon, koji je pred zastupnicima u prvom čitanju, nije donesen prije ljetne stanke, ali i da se zbog toga „ništa radikalno ni katastrofalno neće dogoditi“.“Bolje je nekoliko mjeseci potrošiti na kvalitetnu raspravu, nego kasnije imati problema u primjeni zakona“, rekao je Vrdoljak.

Saborska oporba Vladi: degradirate lokalnu samoupravu

Pojedinačna saborska rasprava o prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima protegla se gotovo do samog kraja današnjeg zasjedanja uz suglasnost svih da su Hrvatskoj potrebne investicije, ali je oporba upozoravala da Vlada zakonom degradira ovlasti lokalne samouprave prilikom odlučivanja o tome koji je projekt od strateškog interesa.

Branko Hrg (HSS) ne vjeruje da će predloženi zakon pokrenuti investicijski ciklus u Hrvatskoj. Zamjera da “nije jednak za sve” te da je lokalna samouprava u njemu degradirana, budući da nije definirano tko predlaže članove povjerenstva koje će odlučivati o tome je li neki projekt od strateškog interesa. Moglo bi se događati da se postavljaju ljudi koji nisu izabrani od strane legalnih tijela na razinama lokalne samouprave, a politički su kompatibilni državnoj politici, rekao je.

Replicirao mu je Srđan Gjurković (HNS) kazavši da lokalna samouprava nije degradirana jer upravo ona definira što će se na određenom prostoru raditi i graditi. “Sudjelovanje lokalne samouprave u odlučivanju je neupitno”, poručio je, ali i upozorio da su dosadašnja iskustva pokazala kako je birokracija, posebno u lokalnoj samoupravi, jedan od problema realizacije investicijskih projekata. “Baš zato ovaj zakon će osigurati da sve one investicije koje u ovom trenutku stoje mogu ići u realizaciju”, smatra Gjurković.

Josip Borić (HDZ) drži da će predloženi zakon omogućiti rasprodaju mnogih nekretnina i javnih dobara u vlasništvu države “i to po hitnom administrativnom postupku, bez suvišnih zašto”: „Ovaj zakon nudi prijenos praktički svih ovlasti u odlučivanju o budućnosti pojedinog prostora u statusu javnog dobra na neko centralizirano tijelo bez javnog i lokalnog sudjelovanja, a to zapravo znači suspenziju stručnog i transparentnog postupanja te potpuno preseljenje u zonu političke odluke”.

Upozorio je da to predstavlja ogroman korupcijski rizik, budući da omogućava prevagu partikularnih u odnosu na javni interes. Jednakog je stava i njegov stranački kolega Ivan Šuker koji drži da na jedinice lokalne samouprave treba gledati kao na strateškog partnera, “a ne kao na nekoga tko je zločest i nešto stopira”. „Ovaj projekt ne može uspjeti ako nema subordinacije između resornih ministarstava i jedinice lokalne samouprave”, ustvrdio je.

Odgovorila im je Nadica Jelaš (SDP) kazavši kako je deplasirano govoriti da će zakon omogućiti rasprodaju hrvatskih nacionalnih resursa: „Zakon ne uzima nikakva javna dobra, ne ruši nikakve postupke i procedure, samo ih bitno ubrzava jer jasno postavlja pravila za investitore, određuje konkretne procedure i rokove koji se moraju držati i investitori, ali i državna uprava“.

Domagoj Milošević zaključno je u ime Kluba HDZ-a zatražio da se zbog nedorečenosti zakonskog prijedloga ograniči njegovo trajanje te predložio da se osnuje saborski odbor za investicije i konkurentnost koji bi nadzirao donošenje odluka kad su u pitanju strateške investicije i brinuo se za unaprjeđenje konkurentnosti i sustavno rješavanje prepreka koje imaju ulagači, mali i veliki.