Sabor ne odustaje od nadzora Vlade u provedbi EU obaveza

epa03621518 A Member of the European Parliament raise his hand in a voting during the plenary session in the European Parliament in Strasbourg, France, 13 March 2013. The European Parliament rejected the compromise of EU governments for the financial planning of the European Union until 2020. EPA/PATRICK SEEGER

Premda je Sabor jutros bio na korak odustajanja od nadzora Vlade u provedbi obaveza proisteklih iz pregovora s EU, a koji je Platforma 112 tražila u sklopu konzultacija o Zakonu o suradnji o suradnji Vlade i Sabora u europskim poslovima, u poslijepodnevnim satima ipak je situacija vraćena na pravi kolosijek.

Na jutros održanom saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav prihvaćen je prijedlog HDZ-ovog Andreja Plenkovića, koji je podržao SDP-ov Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, da se skrati članak 3 u Zakonu prema kojemu „Sabor prati rad Vlade u osiguranju održivosti reformi i provedbi svih obaveza proisteklih iz pregovora s EU te dosljednoj primjeni pravne stečevine EU“.

Prema novom amandmanu spomenuti je članak trebao glasiti da „Sabor prati rad Vlade u osiguranju održivosti reformi i dosljednu primjenu pravne stečevine EU“. Protiv te najnovije izmjene protiv su bili HNS-ov Goran Beus Richembergh, SDSS-ov Milorad Pupovac te laburist Dragutin Lesar, a iako nema pravo glasa kao vanjski član, zabrinutost je iskazao i Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a. No, u poslijepodnevnim satima nakon što su u Odboru valjda jasnije razmislili o važnosti cijele situacije i budućega stanja, održana je još jedna sjednica na kojoj je sporni amandman odbačen.

Naime, riječ je o formulaciji koja se odnosi na nadzor Sabora nad provedbom svih obveza proisteklih iz pregovora, a koja  je izuzetno važna jer time olakšava pokretanje pripreme tematskih izvještaja i rasprava direktno temeljem nalaza završnih izvještaja o pregovorima po poglavljima, objašnjava Marina Škrabalo iz GONG-a:

„Ova formulacija mora ostati naročito zato da bi se olakšao i ubrzao parlamentarni nadzor nad i dalje neriješenim problemom povratka izbjeglica, posebno Srba, kao i rješavanje niza poslijeratnih problema koje se ne može obuhvatiti reformama, niti su dio pravne stečevine EU, već su prežitak odnosno ono što još živi kao ostatak političkih kriterija s početka europskih integracija, a de facto se odnosi na saniranje šteta i nepravdi tijekom proteklih 20 ratnih i tranzicijskih godina“.  

„Izbacivanje ove formulacije ne može se opravdati ekonomičnošću izričaja jer se pristupne obveze ne može podvesti pod održivost reformi i primjenu acquisa, već se radi o dodatnoj neizostavnoj dimenziji. Ako ova formulacija ostane, onda time Republika Hrvatska i preuzima odgovornost za daljnju dosljednu provedbu svih pristupnih obveza“, zaključuje Škrabalo.