EU milijuni za smanjenje gospodarskih i socijalnih razlika

????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????

Europska unija osigurava sredstva za manje razvijene regije, odnosno zemlje članice te će joj na raspolaganju biti milijuni eura iz fondova namijenjenih smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika, kao i jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva.

Europska politika solidarnosti ostvaruje se putem strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, čijim će se značajnim razvojnim sredstvima od idućeg tjedna moći koristiti i Hrvatska. To će pružiti veliku mogućnost za razvoj zemlje, jer je potpora putem strukturnih fondova (Europski socijalni fond – ESF i Europski fond za regionalni razvoj – ERDF) znatno većeg financijskog opsega od dosad dostupne pretpristupne pomoći budući da je kohezijska politika po sredstvima druga najznačajnija politika EU-a, odmah iza Zajedničke poljoprivredne politike.

Budući da je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti u razdoblju od 2014. do 2020. jedan od prioriteta EU-a, to će utjecati na veći iznos sredstava za projekte u području socijalne skrbi. Građani u nepovoljnom položaju poput nezaposlenih osoba, korisnika prava i usluga iz socijalne skrbi, osoba s invaliditetom, mladih, pripadnika nacionalnih manjina, starijih i nemoćnih osoba i dr. kroz projekte će moći naučiti nove vještine, pohađati treninge i edukacije, sudjelovati u aktivnostima psihosocijalnog osnaživanja, dobiti individualiziranu podršku, obrazovati se za samozapošljavanje, steći novo radno iskustvo i dobiti veći pristup kvalitetnim socijalnim uslugama.

Uskoro Zakon o inkluzivnom dodatku

Nakon pristupa EU u Hrvatskoj bi se iz temelja trebala promijeniti i definicija invaliditeta i dodjela prava – u Ministarstvu socijalne politike i mladih priprema se Zakon o inkluzivnom dodatku, koji bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine. S njegovim stupanjem na snagu, svi civilni invalidi morat će proći nova vještačenja pred jedinstvenim tijelom koje će kao neovisna institucija nakon pristupanja EU-u biti uspostavljeno na razini Hrvatske. Na hrvatske ratne vojne invalide taj se zakon neće odnositi.

Novim zakonskim odredbama omogućilo bi se dodjeljivanje novčane naknade u različitim iznosima, ovisno o stupnju procijenjene potrebe, a razina potpore utvrđivala bi se temeljem procjene funkcionalnih sposobnosti osobe (prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja).

Inkluzivni dodatak bio bi novo materijalno pravo koje bi zamijenilo dosadašnja četiri prava – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, naknadu do zaposlenja te doplatak za djecu s težim oštećenjima zdravlja. Međutim, iznos inkluzivnog dodatka neće biti jednostavni zbroj tih prava, nego će se određivati za svaku osobu pojedinačno ovisno o količini tuđe pomoći koja joj je potrebna u svakodnevnom životu.

Posebna pozornost bit će posvećena izvaninstitucionalnim oblicima skrbi u lokalnoj zajednici, s naglaskom na razvoj udomiteljstva i osiguravanje usluge osobnog asistenta za osobe s najtežim invaliditetom.

Vijeće EU-a odobrilo sredstva za RH za prvih šest mjeseci članstva

Ministri financija odobrili su u četvrtak u ranim jutarnjim satima dopunu proračuna Europske unije za ovu godinu, kojim se on povećava za 655 milijuna eura koji su namijenjeni za financiranje Hrvatske u prvih šest mjeseci članstva u drugoj polovici ove godine. Ministri su prihvatili prijedlog Europske komisije o rebalansu ovogodišnjeg proračuna zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja i sada tu odluku još treba potvrditi Europski parlament. Po toj odluci, Hrvatska će u prvih šest mjeseci članstva u Europskoj uniji imati na raspolaganju 655,1 milijuna eura u obvezama, a 374 milijuna u plaćanjima. Hrvatski doprinos proračunu EU-a za 2013. bit će 211,9 milijuna eura.

Europski se proračun izražava na dva načina, kroz preuzete obveze i kroz stvarna plaćanja. To znači da će Hrvatska u financijskoj 2013. računovodstveno imati na raspolaganju 655,1 milijuna eura, a dio koji će biti realiziran, to jest naplaćen u toj godini, iznosit će 374 milijuna. Ostatak će se realizirati u sljedećih nekoliko godina. Najveći dio sredstava odnosi se na kohezijska sredstva – 449,4 milijuna eura u obvezama, 149,8 milijuna u plaćanjima. Od iznosa u obvezama 299,6 milijuna otpada na strukturne fondove, a 149,8 milijuna na Kohezijski fond.

Strukturni fondovi su Europski socijalni fond (ESF) koji pruža podršku regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) koji je namijenjen smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa i koji je uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Kohezijski fond (KF) financira velike infrastrukturne projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Transeuropske prometne mreže. Iz proračunske rubrike Očuvanje i upravljanje prirodnim resursima, u koju spadaju poljoprivreda i ribarstvo Hrvatska će dobiti 10,2 milijuna eura u obvezama i 2,6 milijuna u plaćanjima.

U rubrici Državljanstvo, sloboda, sigurnost i pravosuđe za Hrvatsku je predviđeno 73,3 milijuna eura u obvezama i 42,2 milijuna u plaćanjima. Najveći dio toga iznosa namijenjen je za prilagodbu schengenskim pravilima – 40 milijuna eura, koji će biti realizirani odmah u istoj proračunskoj godini. U novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014-2020. Hrvatska će u tih sedam godina imati na raspolaganju 11,7 milijardi eura, a kada se od toga iznosa odbije hrvatski doprinos europskom proračunu, na raspolaganju će joj biti oko milijardu eura godišnje.