Tko se sjeća lokalnih referenduma još?

Zagreb, 19.05.2013 - Žena glasuje tijekom lokalnih izbora na kojima nešto više od 3, 7 milijuna biraèa bira lokalne dužnosnike za iduæe èetiri godine. foto FaH/ Damir SENÈAR /ds

U prilog opetovanim pozivima na davno najavljene, a prijeko potrebne izmjene Zakona o referendumu, nadovezuje se i slučaj „friško propalog“ referenduma u Lokvama o akumulaciji Križ potok, a nakon što su neslavno zbog loše izlaznosti završili i referendumi u Fužinama te Dubrovniku.

Referendum u općini Lokve u Gorskom kotaru, na kojem su se mještani izjašnjavali o tome jesu li za gradnju ili protiv nje akumulacijskog jezera Križ potok, nije uspio jer je izašlo samo 37,8 posto mještana s popisa birača, odnosno njih 345 od 914. Podsjetimo, odluku o provedbi referenduma donijelo je Općinsko vijeće nakon što je dio mještana snažno izražavao negodovanje provedbom projekta na dosadašnji način, koji, po tvrdnjama općinske uprave i nezadovoljnih građana, ne donosi koristi Lokvama.

I dok se glavna priča vrti oko referenduma na nacionalnoj razini, postrance je ostalo uređenje onoga na lokalnoj razini, a koje nikako ne bi smjelo biti zaboravljeno i valjda će to zakonodavac imati na umu prilikom sljedećih najavljenih promjena referendumskog pravnog okvira, a ako neće – na to bi ga trebao podsjetiti Ustavni sud, premda mu već duže vrijeme iz nekih nepoznatih razloga očito nije sporno kad se ne oglašava oko toga što za referendum na nacionalnoj i lokalnoj razini vrijede dvostruka pravila.

Naime, dok se na državnom odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu, na lokalnom se odlučuje većinom birača koji su glasali uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača općine, grada i županije u kojoj je raspisan referendum. No, kao što je već upozoreno, u usporedbi s referendumom o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji kojemu se odazvalo 43,5 posto posto birača, apsurdno je da se odluka na lokalnom referendumu o, primjerice vjetroparku ne smatra pravno valjanom iako mu se odazvalo 46,6 posto birača, a sličan se problem s izlaznošću ponovio i  u Dubrovniku.

Doduše, sve ovo je tek dio problema u priči oko referenduma u kojoj, sada je to već i više nego jasno, vladajući, koji po običaju jedno pričaju dok su oporba, a potom drugo rade ili ne rade kad se domognu vlasti, kad im je to potrebno zaboravljaju da je građanima prvim člankom Ustava građanima zajamčeno i neposredno odlučivanje. I to kao komplementarni instrument predstavničkoj demokraciji u kojoj građani trebaju imati aktivnu ulogu u političkim procesima i nakon što daju svoj glas na izborima.

Analiza referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde
Preporuke za poboljšanje zakonodavnog okvira i provedbu referenduma u Hrvatskoj.