«Nemojte da Sabor postane kreativni dekor Vlade»

Zagreb, 07.06.2013 - Nastavak zasjedanja Hrvatskog sabora. Na slici potpredsjednica Sabor Dragica Zgrebec i potpredsjednik Sabora Nenad Staziæ. foto FaH/ Denis CERIÆ /dc

Saborska oporba danas je bila jednoglasna oko stava kako prijedlog Zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade u europskim poslovima minorizira ulogu Sabora u odnosu na vladu, a žestoko su se obrušili i na nesudjelovanje predstavnika vlade u raspravi.

«Imamo li u Hrvatskoj parlamentarnu demokraciju u punom smislu riječi ili pak neki drugi sustav», zapitao se HDZ-ov zastupnik Željko Reiner dodavši kako mu se po svemu čini da će izvršna vlast jačati dok će parlament biti samo u funkciji podržavanje odluka izvršne vlasti.

«Nemojte da nam parlament postane kreativni dekor izvršne vlasti», poručio je laburist Nikola Vuljanić. S njim se složio i njegov stranački kolega Branko Vukšić koji je ustvrdio kako je Hrvatski sabor ukras i pokriće za loše poteze vlade, za što su, mišljenja je, krivi sami zastupnici koji dopuštaju da se njima manipulira.

Reiner je ustvrdio je kako je žalosno što se o predloženom zakonu raspravlja dva tjedna prije ulaska u EU. «Sve je moglo biti odrađeno još odavno, no to govori o diletantizmu vlade i njihovom amaterskom pristupu», ustvrdio je Reiner dodavši kako je uvjeren da zakon, koji formalno predlaže saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, nije nastao u Saboru nego negdje drugdje.

Njegov stranački kolega Davorin Mlakar ustvrdio je kako je bila politička pristojnost da netko iz vlade dođe i čuje što zastupnici misle o zakonu. «Pitanje je jesu li predstavnici vlade bili uopće pozvani s obzirom da nisu predlagatelji», odgovorio mu je Goran Beus Richembergh dodavši kako vlada sjednicu pozorno sluša, iako njihovi predstavnici ne nazoče raspravi.

Tko plače nad razvalinama Jeruzalema?

Predsjedavajući Hrvatskog sabora Josip Leko pojasnio je kako je Vlada pisanim putem dala svoje stajalište o predloženom zakonu. Zastupnicima koji su zamjerali nedolazak predstavnika vlade HDZ-ovac Dujomir Marasović je poručio kako «ne treba plakati nad razvalinama Jeruzalema».

«Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić nedavno je mogla cijeli dan hodati po procesiji homoseksualaca u Splitu i nosati šarene balone. Za to ima inspiracije, a nema je danas u Hrvatskom saboru da nam se pristojno obrati s par riječi», poručio je Marasović.

Nezavisni zastupnik Damir Kajin mišljenja je kako je predloženim zakonom uloga Sabora ojačana ocjenivši kako se predloženim rješenjima ‘apostrofira’ i daje na važnosti radu saborskih tijela. Zapitavši se mogu li saborski zastupnici baš sve dostavljeno na klupe kvalificirano pratiti poručio je: «Želimo dodatni posao, a i ovaj koji nam je povjeren – pitanje je radimo li kako treba», ustvrdio je.

Kajin je zatražio i pojašnjenje zakonske odredbe prema kojoj predsjednik vlade dva puta godišnje podnosi izvješće Saboru o sastancima Europskog vijeća. «Znači li da se nakon izvješća predsjednika vlade otvara rasprava na plenarnoj sjednici ili ne? Ja si tumačim da ovdje nema rasprave», rekao je Kajin dodavši kako bi u duhu parlamentarne tradicije u Hrvatskoj raspravu ipak trebalo dopustiti.

HDZ o (SDP-ovom) upravljanju Hrvatskom

Reiner je predložio da premijerovo obraćanje bude barem četiri puta godišnje, a njegov stranački kolega Davor Ivo Stier ustvrdio je kako ne može premijer samo ‘post festum’ izvijestiti o tome što se dogodilo na Europskom vijeću.

Peđa Grbin (SDP) pojasnio je kako vlada u institucijama EU-a djeluje na temelju zaključka ako ga Sabor donese. «Ako Sabor donese zaključak različit od stajališta vlade, vlada mora u institucijama EU djelovati na temelju zaključka Sabora», poručio je Grbin.

Stieru je bilo i paradoksalno što se o zakonu raspravlja uoči samog ulaska u EU, umjesto godinu i pol ranije. «Zar nije paradoksalno da se glasuje o našem kandidatu za revizorski sud u EU, koji vjerojatno neće proći. Da je on ‘prošao’ kroz Hrvatski sabor onda se ne bismo tako izblamirali i prije ulaska u EU», rekao je Stier.

Ivan Šuker iz HDZ-a rekao je kako je očekivao zajednički posao vlade i Sabora na predloženom zakonu, no vlada godinu i pol, kako je rekao, nije bila u stanju donijeti zakon o kojem se tek danas raspravlja. Njegov stranački kolega Gordan Jandroković poručio je vladajućima: «Ovo je slika kako upravljate Hrvatskom, način na koji komunicirate između sebe, prema javnosti i oporbi, je sramotan!».

Suradnja u EU poslovima – prijedlog Zakona

U zakonodavnom postupku EU Vlada RH zastupat će interese hrvatskih građana svojim djelovanjem u Vijeću EU. Naime, Hrvatski sabor nije izravno zastupljen u institucijama EU. On će svoj utjecaj na razvoj zakonodavstva na razini EU ostvarivati posredno u postupku nadzora nad djelovanjem Vlade RH u institucijama EU tako što će razmatrati stajališta Republike Hrvatske o dokumentima Europske unije i donositi zaključke o njima te raspravljati o izvješćima Vlade o održanim sastancima Vijeća EU,

Također će raspravljati o stajalištima Republike Hrvatske za sastanke Europskoga vijeća i sudjelovati u postupku predlaganja kandidata RH za institucije i tijela EU.

Predlagač zakona je Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav, a njegov predsjednik Grbin je naglasio kako se u skladu s prihvaćenom praksom država članica EU predviđa da ovlasti Sabora u europskim poslovima obavlja Odbor za europske poslove.

Odbor za EU poslove – središnje tijelo

“Njegove će najvažnije ovlasti biti donošenje radnog programa, razmatranje stajališta RH i donošenje zaključaka o tim stajalištima, razmatranje izvješća vlade o sastanicma Vijeća EU te pripremama za predstojeće sastanke”, rekao je Grbin.

Iako će Odbor, kako je naglasio, djelovati kao središnje tijelo za obavljanje europskih poslova u Saboru on je dužan maksimalno poticati sva radna tijela na sudjelovanje.

Zakon predviđa da, iznimno, predsjednik Sabora može pozvati predsjednika Vlade da na sjednici Sabora predstavi hrvatsko stajalište za sastanak Europskoga vijeća i prije održavanja sastanka Europskog vijeća te da predsjednik hrvatske Vlade dva puta godišnje podnosi Saboru izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća.

Takvo uređenje omogućilo bi saborskim zastupnicima raspravu o sastancima Europskog vijeća, a služi i kao instrument za podizanje svijesti te informiranje šire javnosti o europskim pitanjima.