Kako je EK analizirala Ekonomski program Hrvatske

epa03685011 The new five euro banknote of the Europa series is displayed in Amsterdam, The Netherlands, 02 May 2013. The new five euro notes are more secure than the current ones, using a feel, look and tilt method, according to the European Central Bank. EPA/BAS CZERWINSKI

Slaba učinkovitost pravosuđa i visoki stupanj percepcije korupcije u javnoj upravi uzrokuju zabrinutost,  a za uspješno  provođenje ulaganja koja sufinancira Europska unija bit će iznimno važno jačanje  upravnih  kapaciteta, upozorila je Europska komisija u analizi Ekonomskog programa Hrvatske za 2013. godinu, koja je prvi put, doduše, neslužbeno, sudjelovala u Europskom sesmestru.

S obzirom da Hrvatska još nije punopravna članica EU, za razliku od drugih članica nije dobila ove godine obvezujuće ekonomske preporuke, ali upozorenja EK nastale u proceduri ekonomskog nadzora poznatoj i kao Europski semestar valja shvatiti ozbiljno. Pogotovo kada je riječ o smanjenju administrativnog  opterećenja  i oživljavanju ulaganja te učinkovitosti pravosuđa i reformi javne uprave.

EK osvrnula se na planove nadležnih tijela koja namjeravaju  do  kraja  2013.  donijeti  Zakon  o  strateškim  investicijskim projektima,  kojim  bi se  trebalo uvesti  ubrzani  administrativni  postupak  za  ulaganja od strateške važnosti.  Sam cilj po sebi nije sporan, međutim, prvotni i zasad jedini prijedlog ovoga zakona doživio je salve kritika na domaćem terenu, ali zabrinuo i Europski parlament. EK u svojoj ocjeni navodi da bi „ova mjera mogla biti  dobra  jer  bi  se  njome  osigurao  usredotočeni  pristup,   no  postoji  rizik  stvaranja  nejednakosti  između   „strateških”   i  ostalih   ulagača. Pojednostavljivanje administrativnih postupaka za sve dionike bio bi najbolji pristup“.

(Ne)Učinkovitost pravosuđa

„Unatoč  nedavnim  poboljšanjima  u  pogledu  učinkovitosti  pravosuđa  i  dalje  se  bilježi  veliki    zaostatak  neriješenih  predmeta  u  građanskim i trgovačkim predmetima.  Posljednjih godina zabilježena je bolja stopa rješavanja sudskih predmeta.   Na primjer,  stopa rješavanja ovršnih predmeta u 2010. iznosila je 93,7 posto dok se broj ovršnih predmeta u prvih  šest  mjeseci  u 2012.   povećao  za  oko pet posto“.  

„Međutim,  sudski  postupci  u  građanskim  predmetima  i  dalje  dugo  traju  u  usporedbi  s  većinom  država  članica  EU-a.  Nedostaci  u funkcioniranju  pravosudnog  sustava  negativno  utječu  na  povjerenje  građana  i poduzeća  u javne institucije te tako opterećuju hrvatsko poslovno okruženje“, također je upozorila EK.  Na ovom bi polju trebalo očekivati poboljšanja s obzirom da je i ministar pravosuđa Orsat Miljenić nedavno izrazio svijest o ovome problemu, kazavši da „postoji poveznica, pokazuju istraživanja na europskoj razini, između lošeg pravosuđa i kao posljedice loših ekonomskih rezultata“.

Modernizacija javne uprave

Premda je Hrvatska poduzela važne korake u cilju unaprjeđenja  javne  uprave, ima prostora   za   daljnji  napredak  u pogledu  profesionalizacije, učinkovitosti,  transparentnosti  i  usmjerenosti  prema  građanima, a snažan  politički  angažman  važan  je  preduvjet  uspješne provedbe reforme, poručila je EK kazavši da „unatoč značajnim naporima, čini se da u Hrvatskoj korupcija u javnoj upravi uzrokuje  zabrinutost“

„Iako  je  utvrđen  pravni  i  institucijski  okvir  borbe  protiv  korupcije,  i  dalje najviše   zabrinjava   njegova   provedba.   Još   ima   prostora   za   unaprjeđenje   mehanizama  prevencije   koji     se   odnose   na   sukobe   interesa,   otkrivanje   potencijalno  nezakonito  stečene  imovine  javnih  dužnosnika  te učinkovitost  kontrolnih  mehanizama  unutar  javne  uprave  uključujući  i  javnu  nabavu.   Još  uvijek  su  problem  i  politizacija  javne  uprave  i  nadzor  državnih poduzeća.  Izazov  će  biti  i  osigurati  učinkovito  i pravodobno  korištenje  sredstava  iz  EU  fondova“, navodi EK u svojem radnom dokumentu.

„Hrvatska  je  uspjela  dokazati  da  ispunjava  uvjete  za  oslobođenje  od  prethodnih kontrola  svih komponenti pretpristupnog programa (IPA).  Međutim, kapaciteti upravljanja i iskorištavanja znatno većeg broja projekata koji se financiraju sredstvima iz fondova EU ovise o daljnjoj uspostavi  učinkovite  i  snažne  javne  uprave,  završetku  investicijskih  strategija  i  pripremi značajnog broja visokokvalitetnih i zrelih projekata kojima će se omogućiti brzi napredak u  povlačenju  sredstava“.    

Mogućnosti tržišta rada ozbiljno neiskorištene

„Država  je  već  počela  zapošljavati  stručno  osoblje  i  osnivati  radne  skupine za izradu strategija u pogledu strukturnih reformi i ulaganja u prioritetnim područjima  kohezijske  politike.  Međutim,  još  uvijek  nije  uspostavljen  potpuno  operativan  sustav upravljanja, praćenja i vrednovanja sredstava iz fondova EU-a.  Zbog toga se mogu ugroziti kapaciteti apsorpcije sredstava ili može doći do monetarnih korekcija koje će imati negativan učinak na proračun“, upozorava EK.

Analizirajući financijski sektor zaključuje da je gospodarstvo opterećeno velikim udjelom loših kredita, a premda su banke dobro kapitalizirane, osjetljive su na financijske strategije matičnih institucija. Tržište rada je, kažu, nefleksibilno, a otpuštanja složena i skupa što obeshrabruje otvaranje radnih mjesta i u konačnici stvara sivu ekonomiju koja iznosi do 40 posto BDP-a, zbog čega EK zaključuje da su mogućnosti tržišta rada u Hrvatskoj ozbiljno neiskorištene.