Zašto mladima nismo dali alate da budu aktivni građani, a ne podanici?

U očekivanju da Ministarstvo obrazovanja donese Akcijski plan kojim će se osigurati kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u školama, jer Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država u kojima to nije slučaj, njegovo eksperimentalno uvođenje pokazuje da učenici iskazuju veliku zainteresiranost i želju za suradnjom i daljnjim učenjem. 

No, s obzirom na nesuglasje oko toga treba li građanski odgoj biti obavezan ili izborni predmet, ili predmet uopće, kako se ne bi ponovila situacija kao sa zdravstvenim odgojem gdje nije bila zadovoljena demokratska procedura, potrebno je ispuniti određene preduvjete. Drugim riječima, provesti široku raspravu, ali i osigurati financijska sredstva za najbolje rješenje kako bi mladi doista postali aktivni građani, a ne podanici – istaknuto je na okruglom stolu „Znam, razmišljam, sudjelujem: građanski odgoj i obrazovanje u školama“, održanom u Karlovcu u sklopu istoimene kampanje u organizaciji GONG-a te Mreže mladih Hrvatske i Centra za mirovne studije

Kako je tijekom ove školske godine izgledala provedba te koji su izazovi za daljnju provedbu građanskog odgoja i obrazovanja bili su glavne teme sudionika okrugloga stola za kojim su škole uključene u eksperimentalnu provedba građanskog odgoja i obrazovanja što riječima, a što slikama prikazale svoje uspjehe i probleme s kojima se susreću uz isticanje izazova za integraciju Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja. Izneseni prijedlozi i preporuke zajedno s dosadašnjim iskustvima u njegovoj provedbi trebale bi doprinijeti njegovom sustavnom i kvalitetnom uvođenju u obrazovni sustav.

«Ako predajete matematiku ili fiziku, vi najčešće krećete od nule, a što se tiče građanskog odgoja i obrazovanja, vi najčešće krećete od -20 jer učenici već dolaze s nekim predrasudama i stereotipima. Građanski odgoj i obrazovanje poseban je segment koji mladim ljudima treba omogućiti da se razviju u aktivne, informirane i odgovorne građane kao građane koji nisu podanici i ne slušaju slijepo sve što im govore škola, roditelji i neki drugi autoriteti, nego kritički promišljaju svijet oko sebe i temeljem toga aktivno sudjeluju u životu svoje zajednice», naglasio je Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a i profesor na Fakultetu političkih znanosti.

Građansko obrazovanje kao Vladin strateški prioritet

Osvrnuvši se na izostanak političke volje da građanski odgoj zaista postane dio školskog programa, pozdravio je barem eksperimentalno provođenje kao iskorak, ali i upozorio da treba što prije donijeti odluku o njegovom uvođenju u škole uz prethodno poštivanje cijele procedure te osiguravanje određenih financijskih resursa. Koliko je važna dobra priprema, pokazuje i primjer Engleske gdje je ona trajala tri godine, a u hrvatskim školama još uvijek dio govori da nama to ne treba, no podsjeća Šalaj: «Pogledajte oko sebe i vidite kakvi su stavovi naših mladih, ne zato što su oni nešto posebno lošiji od onih u drugim državama, nego zato jer im nismo dali alate da budu aktivni i odgovorni građani».

«Postoji čitav niz nedostataka – nedovoljno znanja o tome kako funkcionira politički sustav, koja su njihova prava do različitih stavova i predrasuda. Zato su nam potrebni građanski odgoj i obrazovanje, pri čemu nemamo iluzija da će ono samo riješiti sve probleme, ali bi u svakom slučaju bila velika stvar da se Ministarstvo tome posveti, a ne da to bude formalno odrađivanje nekih procedura», zaključio je Šalaj.

«Građanski odgoj i obrazovanje jest i treba biti Vladin strateški prioritet i ako ga želimo dugoročno osigurati, vrijeme je za donošenje ključnih odluka i razmišljanje da u državnom proračunju za to treba i osigurati novac, a u tom smislu treba razmišljati i o europskim fondovima da se poslije ne bi kajali», upozorio je Igor Vidačak, ravnatelj Vladinog Ureda za udruge, istaknuvši važnost povezivanja organizacija civilnoga društva i države te kontinuiranog usavršavanja u sustavu odgoja i obrazovanja te praćenja provedbe građanskoga odgoja i obrazovanja na svim razinama.

Građanski odgoj i obrazovanje za dječje sampouzdanje

«Primjećuje se razlika tamo gdje se provodi građanski odgoj, i to u samopouzdanju djece, naime, ona koja su bila zatvorenija, počela su izražavati svoje mišljenje, a veća je i solidarnost među djecom, imaju razumijevanja jedni za druge i spremni su se angažirati», kazala je Gordana Šutej, profesorica Osnovne škole «I.G. Kovačić» u Dugoj Resi. Na sličnom su tragu govorili i kolege iz drugih škola, naglasivši želju učenika za više prakse, a manje teorije te uključenje cijele zbornice i lokalne zajednice, kao i potrebu za kontinuiranom kvalitetnom edukacijom. 

Da je potrebno educirati i starije, a ne samo djecu i mlade, istaknula je Jadranka Huljev iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koja je najavila da bi za nekoliko tjedana trebao biti gotov Akcijski plan u kojem će biti predložena ozbilja rasprava u kojoj se treba sve čuti s obzirom da su neke škole za građansko obrazovanje kao obavezan, druge kao izborni predmet, a neke za njegovo eksperimentalno provođenje. S obzirom da je cilj da građanski odgoj i obrazovanje bude uvedeno u školskoj godini 2014./2015., iako se trenutno čini da to ne djeluje odveć mogućim, Eli Pijaca Plavšić, članica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, istaknula je kako sada imamo priliku nakon dugog čekanja napraviti dobru stvar i poštivati proceduru da se ispravi ono što je pošlo po krivu kod zdravstvenoga odgoja i obrazovanja. S njome se složila i Martina Horvat, voditeljica GONG-ova Edukacijskog centra istaknuvši da je «jako važno da svi budu uključeni, učitelji, nastavnici, roditelji i djeca, što je vezano uz demokratsku proceduru, a djeca su dobar početak jer kraj njih i za njih i mi sami se moramo educirati».