Umjesto dekora, prilika za jačanje uloge Sabora

Zagreb, 22.03.2013 - Sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politièki sustav Hrvatskog sabora. Na slici predsjednik Odbora Peða Grbin, Tonino Picula, Marin Jurjeviæ i Nenad Staziæ. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ /ds

Saborski Odbor za Ustav i Poslovnik utvrdio je Prijedlog zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima i proslijedio ga u daljnju proceduru,  odlučeno je na sjednici Odbora za Ustav na kojoj usvojen i  prijedlog novog saborskog Poslovnika.

Prijedlogom zakona o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima bitno se mijenja dosadašnju ulogu Sabora, pri čemu bi Odbor za europske poslove trebao provoditi parlamentarni nadzor nad djelovanjem hrvatske Vlade u institucijama Europske unije, uz iznimku da o nekim pitanjima ipak odlučuje Sabor, a ne samo Odbor.

S obzirom na važnost ovoga zakona, koji bi trebao biti donesen prije 1. srpnja kada bi Hrvatska trebala postati članicom EU, u javnosti, pa tako i na sjednici Odbora zaredali su prigovori na izostanak ozbiljne rasprave kakvu ovaj zakon zaslužuje, a na to je upozorio i HDZ-ov Davorin Mlakar kazavši da je „zakon trebalo raspraviti na nekoliko sjednica prije prvog plenarnog čitanja i da je ovo neozbiljno“. S obzirom da se Vijeće EU sastaje četiri puta godišnje, Mlakar smatra da i da bi se premijer umjesto dvaput, kako je sada predloženo, Saboru trebao obratiti barem isto toliko puta.

Da „treba provesti ozbiljnu raspravu jer je riječ o prvorazrednoj ustavnoj materiji“, istaknuo je vanjski član Odbora Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je napomenuo da bi zbog njezine važnosti predmetnu materiju trebalo urediti zakonom ustavnog karaktera koji se donosi dvotrećinskom većinom, a ne običnim zakonom. Njega, naime, Sabor lako može mijenjati, no Smerdel je svjestan nedostatka vremena premda je postavio jedno od ključnih pitanja: kako se Sabor uopće doveo u ovu situaciju?

Kako se Sabor uopće doveo u ovu situaciju?

S druge strane, HDZ-ov Vladimir Šeks, potpredsjednik Odbora za Ustav, smatra da ovaj zakon i ne mora nužno biti donesen prije 1. srpnja pa ima vremena za daljnju širu raspravu, dok je Smerdel upozorio i da su mnoge stvari, poput sastava Odbora za europske poslove, umjesto u Prijedlogu zakona navedene u Poslovniku, koji se mora mijenjati zbog novog odnosa između Sabore i Vlade što je iskorišteno za još neke promjene.

SDSS-ov Milorad Pupovac višekratno je naglašavao ulogu Sabora i podsjetio na mjesto koje pripada tom zakonodavnom tijelu, a koje kao „funkcionalno mjesto u sistemu odlučivanja ne bi smjelo izgubiti svoju važnost u tako velikom sustavu“. HNS-ovac Goran Beus Richembergh upozorio je da treba pojasniti u kojim to slučajevima premijera pred zastupnike može pozvati predsjednik Sabora, je li to njegovo diskrecijsko pravo i kada to pravo imaju zastupnici.

Na tom je tragu govorio i vanjski član Odbora za Ustav Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, pozdravivši to što će Odbor za europske poslove imati ipak i vanjske članove, premda se to navodi u Poslovniku, a ne u Prijedlogu zakona, dodavši: „Ovo je prilika za dodatno pozicioniranje i jačanje uloge Sabora i da ne bude dekor u političkom smislu, pri čemu je ključna riječ javna rasprava i dosta vremena treba ostaviti i drugim odborima te za koordinaciju stajališta“.

Što donosi i odnosi novi Pravilnik Sabora?

U javnu je raspravu s današnje sjednice koju je obilježilo i učestalo prepucavanje na relaciji Grbin- Smerdel oko načina vođenja sjednice Odbora, pri čemu je Smerdel zagovarao slobodniju raspravu, a Grbin inzistirao na primjeni Poslovnika plenarne sjednice i ograničavanju replika, odaslan i prijedlog novog saborskog Poslovnika u koji se ugrađuje odredbe koje se tiču europskih poslova, ali i neke druge izmjene koje su izazvale niz primjedbi članova Odbora.

Tako je laburist Dragutin Lesar s obzirom na to da novi Poslovnik predviđa da zastupnici više neće moći odgovarati na bilo koji premijerov govor u sabornici, ustvrdio da on služi isključivo za zaštitu premijera Zorana Milanovića i njegovih ministara dok zastupnike stavlja u podređeni položaj. Naime, prilikom potvrđivanja novog ministra, o njemu će se na plenarnoj sjednici samo glasati, a raspravljat će se samo na matičnom odboru, ali čak ni tamo on neće biti dužan odgovarati na zastupnička pitanja.

 „To je pet koraka natrag za Sabor“, kazao je Lesar i upozorio i da su produženi rokovi kod interpelacije i to tako da kad se prijeđu svi potrebni koraci u postupku, može proći već i četiri ili čak šest mjeseci što više nema nikakvog smisla. Smisla više nema, ako ga je ikada doista i bilo, donošenje zakona po hitnoj proceduri, a na što je upozorio  Zelić, kazavši da to mora biti iznimno te je podsjetio na prijedlog organizacija civilnoga društva da se ustroji saborsko tijelo koje bi pratilo poštuje li Hrvatska preuzete obveze.