Ustavni sud privremeno ukinuo Kurikulum zdravstvenog odgoja

S obzirom da država u slučaju Kurikuluma zdravstvenog odgoja koji je stupio na snagu u veljači nije ispunila svoju proceduralnu ustavnu obvezu da nastavne sadržaje zdravstvenog odgoja u državnim odnosno javnim školama na uravnotežen način uskladi s ustavnim pravom i slobodom roditelja na odgoj djece, Ustavni sud jednoglasno je privremeno ukinuo spomenuti Kurikulum i pokrenuo postupak za ocjenu njegove ustavnosti, a do donošenja novoga u školama će se predavati sadržaje zdravstvenog odgoja prema programu koji se provodio do početka školske godine 2012./2013.

Odluku Ustavnoga suda u cijelosti možete pročitati ovdje, a postupak za ocjenu ustavnosti Ustavni sud je pokrenuo na zahtjev udruga Grozd i Reforma, te stranke HSP 1861 i građana koji su zatražili ukidanje odluke ministra obrazovanja Željka Jovanovića o uvođenju Kurikuluma. Oni su zatražili ocjenu suglasnosti odluke o uvođenju Kurikuluma s Ustavom, Zakonom o odgoju i obrazovanju, Zakonom o sustavu državne uprave te Obiteljskim zakonom, a smatraju da su ministrovom odlukom povrijeđeni i neki međunarodni ugovori, poput Opće deklaracije o ljudskim pravima, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te Konvencije o pravima djeteta.

Ustavni sud snažno podržava zdravstveni odgoj, ali …

„Ova odluka, po mojoj ocjeni, snažno podržava zdravstveni odgoj, ali sadržaj se mora sustavno i sveobuhvatno pripremiti za provedbu u proceduri koja će biti u skladu s ustavnim zahtjevima“, naglasila je predsjednica Ustavnoga suda Jasna Omejec, napomenuvši da je „ova odluka važna jer je ovo prvi put da Ustavni sud raspravlja o članku 63. Ustava i pravu na odgoj djece, ali i odgovornosti da djetetu osiguraju pravo na potpun razvoj osobnosti“.

„Iako oni koji su tražili ocjenu ustavnosti osporavaju donošenje zdravstvenoga odgoja, ne samo zbog procedure nego i zbog toga jer on slijedi određeni svjetonazor, time se Ustavni sud nije bavio. Omogućavanje sudjelovanja roditelja u formiranju nastavnog sadržaja, ustavna je obveza države i to procesne naravi, koja je posebno istaknuta kod nastavnih sadržaja u kojima su povezana različita uvjerenja, odnosno vjerovanja“, naglasio je sudac izvjestitelj Mato Arlović.

Ono što je bilo sporno ustavnim sucima jest nedostatak demokratskog pristupa pri donošenju kurikuluma, pa je tako Arlović obrazlažući odluku istaknuo da „država uvijek mora uskladiti pravo roditelja da odlučuju u donošenju nastavnog sadržaja i zdravstvenog programa i pravo djeteta na izgradnju osobnosti“.  Sud smatra da je pri donošenju Kurikuluma zdravstvenog odgoja izostao dijalog jer i „načela pluralizma, slobodoumlja i tolerancije imaju svoj proceduralni aspekt te je zbog toga važan dijalog u demokratskim procedurama“.

Sporna je procedura, ne sadržaj

„Mogle su se pretpostaviti kontroverze, posebno vezane za četvrti modul i kontroverze su već tu. Roditelji imaju ulogu i pravo odlučivati o odgoju djece, to stoji u Ustavu, kao što djeca po Ustavu imaju pravo na skladni razvoj osobnosti“, nadovezao se sudac Miroslav Šeparović objašnjavajući zašto je suglasan s odlukom kolega ustavnih sudaca.

No, iako je u javnosti prijepore izazvao 4. modul Kurikuluma koji obrađuje teme o spolnoj i rodnoj ravnopravnosti te spolno odgovornom ponašanju, Ustavni sud se nije bavio sadržajem, nego procedurom i odlučio ukinuti cijeli Kurikulum jer se ustavnopravno sporne točke odnose na cijeli dokument.  

Naime, prije donošenja cijeloga Kurikuluma nije bilo usklađivanja mišljenja Vijeća roditelja, Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, a kako Sud navodi: „čini se da ni Ministarstvo znanosti, ni Agencija za odgoj i obrazovanje nisu smatrali potrebnim javnosti uputiti poziv za javnu raspravu o novim sadržajima zdravstvenog odgoja“. I to osobito o spolnom odgoju premda se znalo da će to izazvati kontroverzije, a odluka o stupanju na snagu nije objavljena niti u Narodnim novinama.

„Proces uređivanja i implementacije događao se na način koji djelomice nije u skladu s demokratskim načelima koje je država dužna poštovati i provoditi. Taj proces pokazao je značajan nedostatak demokratskog pluralističkog pristupa“, zaključio je Ustavni sud.