Hoće li biti sankcija za Vlahušića zbog zloupotrebe podataka pacijenata?

Premda je zlouporaba osobnih podataka kazneno djelo, nekim kandidatima to ne predstavlja prepreku u pokušaju da na sve moguće načine dopru do onih čiji su im glasovi potrebni kako bi si osigurali političku fotelju. Za takav se model kampanje u Dubrovniku na ovim lokalnim izborima odlučio dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je kao liječnik svojim pacijentima slao pisma u kojima ih poziva da izađu na izbore i glasaju za njega i njegovu listu.

„ … moj prvi izbor je biti Vama na usluzi, svojim pacijentima…  Ako vjerujete da možemo još više i bolje graditi i surađivati i u bolesti i u zdravlju, izađite na izbore 19. svibnja i dva puta zaokružite broj … „, navodi se u pismu koje je Vlahušić slao svojim pacijentima, a jedan od njih proslijedio GONG-u „zgrožen njegovim sadržajem“, kako navodi u svojoj prijavi.

„Ovo nije propagandni letak koji se neselektivno šalje na adrese svih birača. Moja adresa je uzeta iz baze podataka endokrinološke ambulante koju posjećujem i pitam odakle nekom pravo da koristi moje podatke iz liječničke evidencije u svrhu promidžbe svojih političkih shvaćanja i ličnih ambicija?“, pita zgroženi građanin, koji smatra da bi „korištenje moći koju liječnik ima van liječničke ordinacije (i to još u političke svrhe), trebalo biti zakonski kažnjivo“.

Kršenje Ustava, Zakona o zaštiti osobnih podataka i Kaznenog zakona

Pa iako to jest zakonski kažnjivo, s obzirom da oni koji su sličnu metodu već isprobali nisu sankcionirani, poput zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića u kampanji za predsjednika, ne čudi Vlahušićev slučaj, kojim je prekršio Ustav, Zakon o zaštiti osobnih podataka i Kazneni zakon. A u potpunoj je suprotnosti i s Izbornim etičkim kodeksom u kojemu se izričito navodi da je upotreba osobnih podataka pribavljenih na nezakonit način, kao i onih koji su zakonito prikupljeni od organizacija i službi, ali za druge namjene, protivna etici.

Premda se Kodeks iz nekog razloga odnosi samo na parlamentarne izbore, pa ispada da etika u drugim izbornim utrkama nije relevantna, valjda bi nešto trebala značiti liječnička etika, a svojedobno je i sam Vlahušić, inače i bivši ministar zdravstva, upozoravao da se „mora zaštititi pacijente“.

Dok ne pristigne odgovor Hrvatske liječničke komore oko toga hoće li tražiti Vlahušićevo očitovanje i hoće li biti i kakvih sankcija jer riječ je o povredi povjerljivosti odnosa liječnika i pacijenta, sasvim je jasan članak Kaznenog zakona 146 u kojemu u stvaku prvom piše da će onaj tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, biti kažnjen kaznom zatvora do jedne godine, a u stavku četvrtom da će ako to kazneno djelo počini službena osoba u obavljanju svojih ovlasti, biti kažnjena kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Je li (nekim) političarima sve dozvoljeno?

Upravo zbog toga Vlahušića je već prijavila Kaznenom odjelu dubrovačkog Općinskog državnog odvjetništva kandidacijska lista grupe birača nositelja Igora Miošića “SRĐ JE GRAD”, a isto mogu učiniti i svi oni građani koji smatraju da im je povrijeđena privatnost. Baš kao što su učinili kada je stožer Milana Bandića tijekom predizborne kampanje za izbor predsjednika Republike Hrvatske koristio osobne podatke građana bez njihovog znanja i privole u svrhu političkog marketinga.

Tada je Agencija za zaštitu osobnih podataka postupila po zahtjevima za zaštitu prava građana i zaključila da je došlo do povrede prava na zaštitu osobnih podataka, točnije stavka prvog članka 21 Zakona o zaštiti osobnih podataka, koja predstavlja Ustavom zajamčeno pravo te zabranila Bandiću, daljnje korištenje osobnih podataka građana bez njihovog znanja i privole. Ne bi li isto trebalo vrijediti i u Vlahušićevom te bilo kojem drugom slučaju zloupotrebe osobnih podataka? Što će učiniti ostale nadležne institucije, poput Gradskog izbornog povjerenstva u Dubrovniku? Ili je (nekim) političarima sve dozvoljeno?