Građanskim obrazovanjem protiv statusa quo

Sustav obrazovanja u Hrvatskoj, u kojoj mladi ionako baš i nemaju interesa za politiku, podržava postojeće nejednakosti. No, za taj status quo u kojem se nalazi društvo, a koji drži ljestve socijalnim preprekama za uključivanjem mladih, ima lijeka. Riječ je o sustavnom i kvalitetnom uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja uz podršku svih institucija, organizacija civilnoga društva i građana – istaknuto je na okruglom stolu „Obrazovanje mladih za budućnost – od učionice do svakodnevnog života“ održanom u Zagrebu u organizaciji Mreže mladih Hrvatske, IGRA-e, Documente  i GONG-a u suradnji s Inicijativom za uvođenje građanskoga odgoja i obrazovanja.

Od učionice do svakodnevnog života  znači da formalno uvođenje građanskog obrazovanja u hrvatske škole znači i kvalitetu te ravnopravno uključivanje učenika u život škole i zajednice te, kako je upozorila Emina  Bužinkić iz Documente, „povezanost s drugim nastavnim područjima, poput primjerice povijesti“.

„Cilj građanskoga odgoja i obrazovanja nije da mladi bubaju informacije o ljudskim pravima, nego da razumiju što to znači živjeti u demokratskom društvu i da budu aktivni građani. Cilj je pokrenuti mlade na društveni angažman i razviti kod njih građansku odgovornost prema zajednici“, istaknula je Monika Rajković iz Mreže mladih Hrvatske govoreći povodom završetka treće godine programa Studija o mladima za mlade i promocije 6. studijskog biltena, čiji su autori istražili mišljenja ravnatelja škola i općih prilika za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u školski sustav.

Znam, razmišljam, sudjelujem – u društvu jednakih šansi za sve

Mnogi od njih samu ideju građanskoga odgoja vide kao dobru, ako zbog ničega drugog onda zbog podizanja prosjeka ocjena premda to ne bi trebao biti razlog, ali kao argumente protiv navode nedostatak novca i preopterećenje satnice. S druge strane, pokazalo se da učenici nisu prezasićeni satnicom, nego sadržajem i načinom njegova predavanja, a iako se čini da imaju malo ili uopće nemaju utjecaja na zbivanja oko sebe, nisu posve bez interesa za mijenjanje stvari. Stoga, smatra Sonja Agata Bišćan, polaznica Studija o mladima za mlade, „što je situacija lošija, ima više prostora za napredak“.

Pritom je izuzetno važno „uključivanje mladih s manje mogućnosti, bilo da je riječ o zdravstvenim, geografskim, kulturnim i ostalim razlozima, u obrazovanje“, a na što je upozorila Martina Horvat, voditeljica Edukacijskog centra GONG-a, istaknuvši tolerantnost te da je bitno uvažavati različitosti uz participaciju svih.

Sve to, ali uz“ fokus na vještine i stjecanje iskustva, a ne reprodukciju znanja“ kao dosad, upravo je cilj građanskoga odgoja da bi mladi jednom postali aktivni građani, a u tom smjeru govorio je i Ross Roholt Velure, profesor sa sveučilišta Minnesota, koji je ukratko predstavio vrlo raznolik sustav građanskog obrazovanja u SAD-u i podsjetio da je „demokracija proces koji nikad nije gotov i svaka ju nova generacija treba obnavljati“.