Sabor, Vlada i EU – što i kako nakon 1. srpnja?

Odbor za europske integracije otvorio je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima. Njime se redefinira uloga Sabora te jača njegova pozicija u svim poslovima vezanim uz pripremu i donošenje europskih propisa i direktiva. Ključni instrument u tom procesu bit će novi Odbor za europske poslove zbog čega će uskoro biti predstavljen i novi Poslovnik Hrvatskog sabora. U nadolazećoj javnoj raspravi bit će zanimljivo vidjeti kako će na kraju oko ovog pitanja biti razriješen odnos Sabora i Vlade premda se čini da je Ustavom već zapravo sve rečeno.

Javnost je konačno dočekala Nacrt prijedloga zakona o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, predstavljen na sjednici saborskog Odbora za europske integracije kao njegovog predlagatelja, a nakon internetske i žive javne rasprave te dva čitanja Sabor bi ga trebao usvojiti do 21. lipnja ove godine, najavio je SDP-ov Daniel Mondekar, predsjednik Odbora za EU integracije.

Iako Hrvatski sabor nije izravno zastupljen u institucijama Europske unije,  svoj će utjecaj na razvoj zakonodavstva na razini EU ostvarivati posredno – nadziranjem djelovanja hrvatske Vlade u institucijama EU, a taj će posao u ime Sabora obavljati Odbor za europske poslove, koji će zamijeniti postojeći Odbor za europske integracije.

Što donosi novi Zakon?

Između ostalog, razmatrat će stajališta Hrvatske o dokumentima EU i donositi zaključke o njima te raspravljati o izvješćima Vlade o održanim sastancima Vijeća EU, kao i sudjelovati u postupku predlaganja kandidata Republike Hrvatske za institucije i tijela Europske unije.  Zakonom se uređuje i sudjelovanje Sabora u provođenju procjene učinka propisa u dokumentu EU, primjeni klauzule premošćivanja te u postupku revizije temeljnih ugovora EU i nadzoru nad poštovanjem načela supsidijarnosti.

Kad Europska komisija i ostale institucije EU pošalju prijedloge svojih odluka hrvatskoj Vladi kako bi ova mogla iznijeti svoja mišljenja i primjedbe, te će prijedloge istovremeno dobiti i Odbor za europske poslove, koji će potom o njima otvoriti raspravu u svim mjerodavnim saborskim tijelima i na kraju donijeti zaključak, koji će Vlada morati uzeti u obzir. Tako će kad krajem listopada 2013. EK pošalje Vladi RH svoj Radni program za iduću godinu, njega poslati i Odboru za europske poslove, koji će potom dobiti Vladine stavove o tom programu.

Drugim riječima, Sabor će ubuduće „zatvoriti puni krug“, kako je kazao Mondekar. Dosad je, naime, priča bila suprotna jer su zakoni u Sabor stizali od Vlade bez da je iako je zakonodavac mogao sudjelovati u sastavljanju njihovih nacrta. Međutim, po ulasku u novu obitelj, saborski bi zastupnici trebali imati mogućnost i češće u Saboru viđati predsjednika  i članove Vlade s obzirom da će on dvaput godišnje trebati dolaziti u Sabor da bi ih izvijestio o odlukama Europskog vijeća, a predsjednik Sabora će ga moći zatražiti da „skokne“ na drugu stranu Markova trga da bi zastupnike izvijestio i prije donošenja neke važne odluke Europskog vijeća.

Štoviše, tada će u Sabor moći biti pozvani i europski povjerenici na tu temu kako bi zastupnicima te tako i javnosti objasnili o čemu se radi, a novi zakon zahvaljujući Barrosovoj inicijativi pruža i mogućnost direktne komunikacije šefa Sabora ili saborskog Odbora sa šefom EK (Jose Manuel Barroso, šef EK – op.a.). Oni, naime, od njega mogu tražiti dodatna objašnjenja odluke EK, a kako je kazao Mondekar, prema dosadašnjoj praksi Barosso redovno odgovara na upite.

“Ovo nije 10 zapovijedi uklesanih u kamen”

Sve navedeno tek su dijelovi Nacrta prijedloga zakona, koji pruža još neke mogućnosti i određuje neke rokove, a daje i dodatna objašnjenja, pa ga je najbolje pogledati u izvornom obliku, pri čemu je moguće iznijeti i svoje primjedbe s obzirom da je danas otvorena internetska rasprava, a ona živa javna uslijedit će 24. svibnja u Saboru. U međuvremenu, o njemu su prve dojmove iznijeli članovi saborskoga Odbora za europske integracije, a njih najviše intrigira budući odnos Vlade i Sabora ovisno o mišljenju temeljenom na tome kakvi su kapaciteti ova dva tijela javne vlasti.

„Riječ je o prevažnoj temi koja će odrediti budućnost Hrvatske i njezinih građana. Puno je nedoumica, složena je i zahtjevna tematika, a važno je izbjeći da se sve ne pretvori u farsu u kojoj se dižu ruke, a da se ni ne zna što je izglasano“, upozorio je Gordan Jandroković, HDZ-ov saborski zastupnik i bivši ministar vanjskih poslova, koji se posebno založio za otvaranje šire žive javne rasprave, ali i testiranje cijeloga procesa kroz simulaciju cirkuliranja dokumenata, a ponajprije edukaciju samih zastupnika oko toga o čemu je, primjerice riječ, kada se spominju supsidijarnost i klauzula premošćivanja.

„Do kraja godine vidjet će se kakvi su kapaciteti Sabora, svjestan je i sam Mondekar, koji je uz višekratno pozivanje na u obzir pri izradi Nacrta uzete primjere dugih zemalja članica,  naglasio: „Ovo nije 10 zapovijedi i nije uklesano u kamen. Mislim da je riječ o dobrom modelu, no vidjet ćemo kako će funkcionirati“.

Ovim se Zakonom „redefinira uloga Sabora“, istaknuo je SDP-ov Gvozden Flego, koji smatra da bi njime, kao što je već Ustavom jasno određeno da je Sabor nadređen Vladi, trebalo definirati poziciju Odbora za europske poslove kao onoga čiji će zaključci obvezivati Vladu, a ne da ih ona samo uzima u obzir. Za početak je stoga predložio da Odbor za EU integracike inicira sastanak šefova Sabora i Vlade kako bi se konkretno razgovaralo o ovim stvarima.

HNS-ovog Jozu Radoša pored razjašnjenja spomenutog odnosa, muči i pitanje uređenja tajnosti procedura i dokumenata jer se, naime, ponekad može dogoditi da neke stvari nije dobro otkrivati pojedina stajališta zbog konačnog ostvarenja nacionalnih ciljeva i bolje pregovaračke pozicije.

Vrijeme je za oživljavanje Sabora

Međutim, poučena iskustvom pregovora tijekom pristupanja Hrvatske EU kada se dosta toga odvijalo prilično daleko od očiju javnosti, a ni sada još nije poznato kako stvari funkcioniraju po pitanju Vladine koordinacije oko stajališta prema pojedinim EU pitanjima, Marina Škrabalo, viša savjetnica u GONG-u, naglasila je nepobitnu važnost javne rasprave i upozorila na paljenje alarmnih lampica: „Sabor je sada u situaciji da sam sebe oživi i ostvari, a ne da bude dekoracija i potrebno je iskoristiti priliku za smanjenje demokratskog deficita. Izražavam nadu, očekivanje i frustraciju da Vlada nije predočila svoju koordinacijsku strukturu i krajnje je vrijeme da uskoči u vlak koji je ovime pokrenuo Sabor i predoči svoja okvirna stajališta“.

Osim što je naglasila važnost konzultacija sa socijalnim partnerima prilikom stvaranja okvira te potrebu za vanjskim članovima budućeg saborskog Odbora za europske poslove, podsjetila je i važnost održivosti reformi  te u tom smislu i na prijedlog organizacija civilnoga društva u okviru Platforme 112 o osnivanju novog parlamentarnog tijela – Nacionalnog vijeća za vladavinu prava i zaštitu javnog interesa – koje bi uključivalo i predstavnike civilnoga društva i stručne javnosti te usko surađivalo i s institucijama EU.

Da Vlada ne treba uskakati u nikakav vlak i da ne bi trebali biti prenormirani dok još nismo sigurni kako će stvari funkcionirati i što je dobro, odvratio je Hrvoje Marušić, pomoćnik  ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, koja je inače i potpredsjednica Vlade. Ustvrdio je da postoji mogućnost otvaranja procesa oko stajališta na razini ministarstava, ali da to mora biti dogovor na razini Vlade i Sabora.