Građani u zamci surogata transparentnosti

Otvorenost proračuna predstavlja mogućnost građana da dobiju informacije o proračunima državnih institucija koje su potpune, bitne, točne, pravovremene i razumljive, a koje pripadaju građanima i građani ih imaju pravo koristiti, istaknuto je u tematskoj raspravi “Otvorenost proračunskog i procesa javnih nabava” u sklopu konferencije “Pravo na dobru upravu u hrvatskoj praksi” u organizaciji GONG-a. 

Otvorenošću raste vjerojatnost uključivanja građana u proračunski proces, kao i odgovornost vlada za politike koje provode te za rezultate koje postižu i način na koji se troši državni novac, a rastu i kvaliteta, relevantnost te efikasnost vladinih politika, kao i njihovo razumijevanje i podrška.

Međutim, državne institucije ne potiču građane na suradnju vezano uz problematiku svoga proračuna, a građanima su proračuni nerazumljivi i/ili nemaju dovoljno vremena za analizu, a i često misle da ne mogu ništa napraviti, pa se ne bave proračunom državnih institucija. 

Ministarstvo financija treba definirati minimalne standarde i dobre prakse uključivanja građana i zainteresirane javnosti u planiranje proračuna državnih institucija te eksplicitno pozvati ministarstva da ih primijene, kako bi ta praksa zaživjela, a potrebno je više javnih savjetovanja o prijedlogu proračuna na razini pojedinih državnih institucija i pojedinih proračunskih programa.

“Sumarni proračunski dokumenti koji se objavljuju za sve korisnike državnog proračuna su preopsežni, a građanima ih je teško pronaći i razumjeti. U izglasanom Državnom proračunu za 2013. i projekcijama za 2014. i 2015. ključna tablica u kojoj su rashodi prikazani po korisnicima i programima prikazana na čak 206 stranica”, upozorila je Mihaela Bronić s Instituta za javne financije. «Važno je ne samo da je informacija objavljena, nego i kako je objavljena», istaknuo je Pavol Lacko iz organizacije civilnoga društva Aliancia Fair-play iz Slovačke, čija baza Datanest prati tijek javnoga novca.

Od zvijezda do trnja

Niti jedna institucija nije objavila sažetak proračuna prilagođen građanima. Umjesto toga, potrebno je predstavljanje proračuna građanima na razumljiv način, s obrazloženjima njegove logike, strukture, strategije štednje i investicija te prioriteta i glavnih promjena u odnosu na prethodnu godinu. Dobra je praksa prijedlog proračuna predati parlamentu najmanje tri mjeseca prije početka fiskalne godine, međutim u Hrvatskoj je 2012. prijedlog proračuna dostavljen Saboru samo 41 dan prije početka proračunske godine.

Transparentnost i odgovornost vlasti te participativnost građana povezani su u krug. No, dio vlasti misli da se transparentnost postiže fejsanjem i tvitanjem što je potpuno neutemeljeno i ne doprinosi suvisloj raspravi te predstavlja surogat transparentnosti. Drugi dio misli da je dovoljno pozvati novinare i ispričati im svoju priču, ali ni to nije dovoljno jer su to filtrirani podaci koji nekome odgovaraju u tom trenutku. Kad je pak riječ o odgovornosti, i ona je vrlo upitna jer se ne poštuju zakonom zadani niti rokovi, niti sadržaj dokumenata, a svako kašnjenje uzrokuje novo kašnjenje, kao što i odudaranje podataka za posljedicu ima sramoćenje», upozorila je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije.

Kao eklatantan primjer neodgovornosti i netransparentnosti, i to samo jedan od mnogih koje je navela, izdvojila je «Ako vi na webu kliknete na publikaciju javni dug, onda ćete vidjeti da je zadnji godišnji izvještaj iz 2006. godine kad je bio 100 milijardi  kuna, a prosle je godine već iznosio 180 milijardi kuna».