Kako do informacija na koje građani imaju pravo?

Zakon o pravu na pristup informacijama, usklađen s europskom pravnom stečevinom, uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti. Njime je previđen i povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo, čija je zadaća da štiti, prati i promiče Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama.

ZPPI OBRASCI koji vam mogu poslužiti:

Zahtjev za pristup informaciji
Žalba na šutnju uprave
Žalba protiv rješenja
Zahtjev za dopunu / ispravak informacije
Zahtjev za ponovnu uporabu


Građani imaju pravo znati!

Povjerenik/ca za informiranje ima žalbenu funkciju, naime, niti jedno tijelo javne vlasti neće biti izuzeto od provjere povjerenika u drugostupanjskom postupku bez obzira jesu li podaci klasificirani ili ne, a također ima i savjetodavnu te nadzornu i inspekcijsku ulogu.

Ima i prekršajne ovlasti, a jednom godišnje zadaća mu je izvjestiti Sabor o svemu što je uočio u realizaciji prava na pristup informacijama.

Zakonom je određena mogućnost potpunog provođenja testa razmjernosti i javnog interesa u svim slučajevima u kojima je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama.

Što ako sam podnio zahtjev tijelu javne vlasti radi ostvarivanja prava na pristup informacijama temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, a nisam dobio nikakav odgovor, što mogu učiniti?

Ako tijelo javne vlasti ne odgovori na zahtjev ovlaštenika prava na informaciju u roku propisanom odredbom članka 25. Zakona (“šutnja uprave”), ovlaštenik ima pravo izjaviti žalbu Povjereniku/ci za informiranje, koji je dužan tu žalbu riješiti u roku 30 dana. Ako se radi o informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, Povjerenik/ca će zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Ukoliko tijekom žalbenog postupka Povjerenik/ca treba ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa i provesti sam/a taj test, tada ima rok od 60 dana za rješavanje žalbe. Ako povjerenik utvrdi da je žalba osnovana, omogućiti će podnositelju zahtjeva pristup informacijama. 

Protiv rješenja Povjerenika/ce može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom (članak 26. ZPPI)

Što ako sam dobio informaciju kojom nisam zadovoljan, odnosno smatram da nije potpuna, kako mogu dobiti ono što sam zatražio?

Ako ovlaštenik, na osnovi dokaza kojima raspolaže, smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu. Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije, članak 24. Zakona.

Plaća li se na pružene informacije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama nekakva naknada?

Prema odredbi članka 19. Zakona, tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od ovlaštenika prava na informaciju, u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije. Povjerenica za informiranje donijela je Kriterije za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, koji su objavljeni u Narodnim novinama i možete ih pogledati ovdje.