Tko su kandidati za povjerenika za informiranje?

Zagreb, 22.03.2013 - Sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politièki sustav Hrvatskog sabora. Na slici predsjednik Odbora Peða Grbin, Tonino Picula, Marin Jurjeviæ i Nenad Staziæ. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ /ds

Istekao je rok za kandidiranje za povjerenika za informiranje, a nadležnom saborskom Odboru za Ustav koji je i objavio Javni poziv, dosad je pristiglo osam kandidatura, no s obzirom da je jučer bio zadnji dan za prijavu, u Odboru kažu da konačnu listu kandidata očekuju u četvrtak.

Budući da su podnošenjem prijave na Javni poziv podnositelji dali suglasnost na javnu objavu životopisa na saborskoj web stranici, zasad se mogu pročitati oni bivše SDP-ove glasnogovornice i zastupnice Gordane Grbić, kolega joj po novinarskom zanimanju Sandre Križanec s HTV-a, Ane Raić Knežević iz Novog lista koja se nedavno kandidirala i za Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa te Ivana Pandžića. Kandidirali su se još i savjetnica u Uredu za predstavke, pritužbe i pomilovanja Predsjednika RH Ana Subotić, bivši pomoćnik ravnateljice Središnjeg registra osiguranika (REGOS) Dubravko Marić, docentica na Katedri za upravnu znanost na zagrebačkom Pravnom fakultetu Anamarija Musa te Miriam Lazić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, koji je Sabor donio 15. veljače, povjerenika za informiranje bira Sabor na mandat od pet godina uz mogućnost ponovnog izbora. Odbor za Ustav nadležan je, uz prethodno mišljenje Odbora za medije, utvrditi prijedlog najmanje dva kandidata za povjerenika na temelju pristiglih prijava iz javnog poziva te ga uputiti Saboru.

Podsjetimo, povjerenik za informiranje će preuzeti poslove vezane uz pravo na pristup informacijama koje sada radi Agencija za zaštitu osobnih podataka. Za povjerenika nakon što prođe sigurnosnu provjeru drugog stupnja može biti izabrana osoba koja ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Hrvatske, završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne ili društvene struke te najmanje 10 godina radnog iskustva u struci.

S obzirom na dosadašnje iskustvo oko problematiziranja posljednjeg uvjeta u, primjerice, slučajevima izbora pučke pravobraniteljice i ustavne sutkinje, ali i oko pitanja formalnog zadovoljavanja uvjeta da kandidat nije član političke stranke, mogu se očekivati različita  propitivanja na tom polju. No dok ne budu objavljene i proučene sve pristigle kandidature, a što u saborskom Odboru za Ustav očekuju u četvrtak, valja vidjeti što govore zasad postavljeni životopisi na saborskim stranicama.

Novinari, pravnice, dragovoljac i savjetnica Predsjednika

„Informacija mora biti točna, pravodobna i stavljena u kontekst; privatnost je nepovrediva dok se ne financira javnim novcem, a svi poslovni odnosi koji se direktno ili indirektno financiraju javnim novcem ne mogu biti tajni osim u iznimnim i jasno obrazloženim slučajevima“, ističe novinar Ivan Pandžić, koji iza sebe ima 11,5 godina u novinarstvu koje je, između ostalog, proveo u Poslovnom dnevniku, Večernjem listu i Nacionalu te 24 sata i 21. Stoljeću. Među područjima svojega interesa i rada navodi transparentnost rada tijela javne uprave te pristup informacijama.

Dubravko Marić diplomirani je politolog te dragovoljac i ratni vojni invalid iz Domovinskog rata, kako napominje u svojem životopisu, kojega započinje riječima o 30-godišnjem iskustvu na poslovima informiranja i komunikacija s javnošću. Na tom polju već godinama radi u REGOS-u (Središnjem registru osiguranika),  a osim što je osamdesetih bio glavni urednik tvorničkih novina Tekstilne industrije LIO Osijek i krajem osamdesetih privatni poduzetnik, navodi i da je 1993. osnovao i dvije godine vodio stalnu kazališnu družinu „Teatar za po doma“.

„Informacija je za mene svetinja, a nužnost njezine pravovremenosti obveza. Istovremeno sam svjesna potrebe zaštite povjerljivih informacija što sam kroz studij sigurnosne politike posebno percipirala“, naglašava Ana Raić-Knežević,  novinarka Novog lista sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem „Sigurnosna politika Republike Hrvatske“ te potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva i predsjednica Zbora sudskih izvjestitelja HND-a. Iza ove bivše novinarke Slobodne Dalmacije, koja se nedavno natjecala i za Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, dugogodišnje je novinarsko iskustvo tijekom kojega je dobro upoznala prilike u pravosuđa i unutarnjim poslova, a posjeduje i glasnogovorničke vještine.

Iz Ureda Predsjednika RH gdje od 2008. radi kao savjetnica u Odjelu za predstavke, pritužbe i pomilovanja Ureda Predsjednika Republike Hrvatske javila se Ana Subotić, diplomirana novinarka i magistra humanistički, društvenih i teoloških znanosti iz područja informacijskih znanosti. U Uredu na Pantovčaku, ali Odjelu za informiranje radila je i od 1994. do 2007. godine dok je u međuvremenu godinu dana provela, između ostalog, i na poslovima informiranja u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova u Alžiru.

Na listi zasad pristiglih kandidatura za povjerenika za informiranje nalazi se i bivša glasnogovornica SDP-a, čija je bila i saborska zastupnica nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, kada je bila i predsjednica Odbora za Ustav Gordana Grbić, pravnica i bivša novinarka HTV-a, gdje je bila i jedna od urednica središnjega Dnevnika, te Hine i Novog lista, a u svom je novinarskom radu pratila pravosudni sektor.

Zaštita i pristup – važnost podataka i informacija

Miriam Lazić diplomirana je pravnica koja od 2005. godine radi u Odjelu za EU i pravne poslove Agencije za zaštitu osobnih podataka, o kojima je objavila i nekoliko stručnih članaka. Iza nje je gotovo 12 godina pravničkog iskustva, ali i 15 godina društvenog i eko-aktivizma zbog kojega je, između ostalog navodi, primila i zahvalnicu Leonarda DiCapria.  Osim u AZOP-u, radila je i u Odjelu za gospodarenje nekretninama Grada Dubrovnika te Ministarstvu pravosuđa i Odjelu za pravne poslove Udruge radničkih sindikata RH. Smatra da vrlo dobro poznaje pravo na pristup informacijama i institucionalni okvir te pravo zaštite zviždača, a osim upisanog poslijediplomskog studija iz Europskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, navodi i sudjelovanje u provedbi globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.

I urednica HTV-ove Redakcije unutarnje politike Sandra Križanec još je jedna novinarka koja želi biti povjerenica za informiranje, a tijekom svojeg 19-godišnjeg rada na HTV-u široj je javnosti možda i najpoznatija kao bivša urednica Dnevnika, kako onog središnjeg, tako i onog trećeg. Radila je, ističe, i kao zamjena Hloverke Novak Srzić u “Otvorenom”, a bila je i šefica osječkog dopisništva, dok je prije HTV-a radila i na Hrvatskom radiju Ivanec i Našice te u Glasu Slavonije, a na Ekonomskom fakultetu u Osijeku je i diplomirala i magistrirala marketing.  „Glavni joj je cilj u daljnjoj karijeri“, navodi „postati dijelom kreativnog tima čijem bi radu pridonijela svojim dosadašnjim medijskim iskustvom i poznavanjem svih komunikacijskih platformi, a uz koji bi isto tako učila i stjecala nova iskustva te usavršavala postojeća“.

Listu zasad objavljenih kandidatura za povjerenika za informiranje zaključuje Anamarija Musa, docentica na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta gdje je diplomirala i doktorirala u području upravnog prava i uprave, a magistrirala je na London School of Economics and Political Science, UK iz područja Europskih politika i upravljanja. Bila je članica nekoliko stručnih radnih skupina za izradu nacrta različitih zakonskih prijedloga, pa tako i one Ministarstva uprave za izradu Zakona o pravu na pristup informacijama, a objavila je više od 20 znanstvenih i stručnih radova  te brojne prikaze i komentare. Autorica je priručnika „Europski upravni prostor“ te je sudjelovala u znanstvenim projektima te na 30-ak međunarodnih  znanstvenih konferencija i skupova te okruglih stolova i radionica u Hrvatskoj i inozemstvu, a sve navedeno detaljno pobrojava u svojem životopisu.  Ova članica Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Instituta za javnu upravu, Hrvatskog politološkog društva te izvršna urednica biblioteke Suvremena javna uprava zagrebačkog Pravnog fakulteta među područjima svojega interesa, između ostalog, navodi i upravne reforme te agencije, kao i odnos uprave i građana te odgovornost i kvalitetu uprave.