“Obrazovni sustav mora mlade pripremati da budu odgovorni”

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nije dovoljno samo znati svoja prava, nego i kako se za njih izboriti, poručile se povodom početka javne kampanje za informiranje i osvještavanje građana o uvođenju Građanskoga odgoja i obrazovanja organizacije civilnoga društva Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije i GONG, koje u sudjeluju u IPA projektu „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama”.

„Naglasak je na tome da djecu naučimo misliti, znači da razvijaju kritičko mišljenje. Nije dovoljno samo znati i poznavati institucije i svoja prava, nego treba steći znanja i vještine da se za ta prava izboriš, da se znaš izraziti i argumentirati svoje stavove – to je ono što je bitno”, istaknula je Gordana Šutej, knjižničarka iz osnovne škole Ivana Gorana Kovačića iz Duge Rese gdje koordinira eksperimentalnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja (GOO).

Počinje kampanja o uvođenju građanskog obrazovanja

Povodom početka javne kampanje za informiranje i osvještavanje građana o uvođenju GOO-a u školski obrazovni sustav, naime, predstavljeni su video-spot, radijski jingle i ostali materijali, poput Facebook stranice, kojima će se o ovoj temi informirati prvenstveno učenike, roditelje i nastavnike.

Kvalitetno i sustavno uvođenje GOO-a očekuje se u svim školama u školskoj godini 2014/15, a trenutačno se građanski odgoj i obrazovanje provodi eksperimentalno u 12 škola – četiri srednje i osam osnovnih. Šest škola u Dugoj Resi, Vukovaru, Daruvaru, Obrovcu i Gori kod Petrinje radi uz podršku MMH-a, CMS-a i GONG-a u sklopu IPA projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama”, dok uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje radi preostalih šest škola – po dvije u Zagrebu i Koprivnici, te po jedna u Čakovcu i Dugom Selu.

„S eksperimentalnim programom građanskog odgoja i obrazovanja budi se nova nada”, rekao je Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i predsjednik Vijeća GONG-a, u nadi da će sustavno uvođenje GOO-a pokazati da su vlasti prepoznale da obrazovni sustav mora mlade ljude pripremati da budu aktivni i odgovorni građani. Kako je istaknuo: „ideja je da obrazovni sustav, uz sve druge stvari koje treba osigurati, mladim ljudima treba dati znanja, sposobnosti i stavove koji su im potrebni da bi mogli aktivno sudjelovati u političkom procesu, biti aktivni građani te informirano i odgovorno sudjelovati u odlukama koje utječu na cijelu političku zajednicu.”

Razlika između nule i -20

Naime, Hrvatska je danas jedna od rijetkih europskih država u kojima građanski odgoj i obrazovanje nisu sustavno uvedeni u škole, a situacija je takva da, kako je rekao Šalaj, „ako predajete matematiku ili fiziku, vi najčešće krećete od nule, a što se tiče građanskog odgoja i obrazovanja, vi najčešće krećete od -20 jer učenici već dolaze s nekim predrasudama i stereotipima”.

„Povratne informacije od učenika su jako dobre: zainteresirani su i jako im se sviđa taj način rada –iskustveno i participativno učenje”, istaknula je Gordana Šutej iz osnovne škole Ivana Gorana Kovačića iz Duge Rese. „Ne možemo reći da smo postigli nekakve spektakularne rezultate u tako kratko vrijeme”, dodala je napominjući da se „definitivno vidi pozitivni utjecaj na samopouzdanje učenika i njihove komunikacijske vještine, s time da u razredu u kojem se radi građanski odgoj ima i manje problema. K tome, Građanski odgoj i obrazovanje podupire razvoj demokratske kulture škole.”

Kako bi se vidjelo daje li Građanski odgoj i obrazovanje ishode kakvi se očekuju i može li ga se provesti i u ostalim školama, organizacije civilnog društva ulažu velike napore u istraživanje u spomenutih 12 škola, istaknula je Ankica Milić, koordinatorica projekta „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama” u Mreži mladih Hrvatske. Kako je zaključila: „Od Ministarstva očekujemo da donese Akcijski plan kojim će se započeti put kvalitetnom i sustavnom uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u školama.”