Tko se lopta građanima i čemu referendum služi?

Zagreb, 21.03.2013 - Premijer Zoran Milanoviæ izjavio je danas novinarima da nije prihvatio ostavku predstojnika svojega ureda Tomislava Sauche, koju mu je Saucha ponudio sinoæ nakon što je u medijima objavljeno da je odvjetnièkom uredu u kojem je zaposlena njegova supruga "namjestio" angažman s tvrtkom Plinacro u državnom vlasništvu. Arhivska fotografija od 01.03.2013. godine prikazuje predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanoviæa tijekom tiskovne konferencije u Banskim dvorima. foto FaH/ Damir SENÈAR /ds

Uoči treće Sjednice Povjerenstva u postupku procjene utjecaja  na okoliš golf projekta na Srđu koja će biti održana u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode gdje će se na dnevnom redu naći izvještaj s javne rasprave, prijedlog te donošenje Mišljenja Povjerenstva, valja podsjetiti kako unatoč činjenici da Studija nije u skladu s prostorno planskom dokumentacijom, Povjerenstvo ju nije odbacilo, nego ju je nekoliko puta slalo na doradu.

„Postupak procjene utjecaja na okoliš je u tijeku. Izrađena je studija. Povjerenstvo je odradilo svoje dvije sjednice i zaključilo da je studija potpuna te je kao takva upućena u javnu raspravu. Nakon što se prikupe primjedbe, stručno-savjetodavno povjerenstvo će Ministarstvu zaštite okoliša dati svoj prijedlog i mišljenje o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti projekta za prirodu, kako bismo mogli donijeti kvalitetnu odluku“, kazao je nedavno ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, zaključivši da će struka biti ključna u donošenju konačne odluke.

Gradonačelnik premijeru piše …

Međutim, dok su mnogi stručnjaci, uključujući one s Instituta za turizam i Instituta Ivo Pilar te zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, višekratno  upozoravali da je golf projekt na Srđu nekretninski projekt bez cjelovite analize njegovih troškova i koristi, građani Dubrovnika, njih gotovo 30 posto birača, svojim su potpisima podržali raspisivanje referenduma. Istog onog koji je prigodno obećao pa lagodno zaboravio gradonačelnik Andro Vlahušić, koji dane krati pisanjem premijeru Zoranu Milanoviću raspitujući se o navodnoj odšteti kao možebitnoj posljedici moguće košarice Dubrovčana projektu o kojemu ih nitko ništa nije pitao.

Osim što ih gotovo svi uvjeravaju da će on napuniti gradsku i državni blagajnu, dok se pitanje utjecaja na okoliš i prirodu ostavlja po strani, a želja građana da sami odluče o tome što će se i kako raditi u njihovom gradu naziva politikanstvom i aktivističkim huliganstvom. I to preko medija, u kojima se odjednom stvorila priča o odšteti koja sada jako muči Vlahušića pa traži prosvjetljenje od Milanovića pitajući ga: „Stupa li negativnim odgovorom van snage GUP, stupa li van snage Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (s obzirom da oba predviđaju ono što se po referendumskom pitanju može oboriti) i na temelju kojih bismo onda dokumenata izdavali dokumente gradnje na drugim područjima Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije?”

… na obećano ne misli više

Kako ga ta pitanja nisu mučila dok je i sam zazivao referendum,  a za koji je čak dao i potpis, ali ga raspisati na vlastitu ruku ipak nije htio jer neće on raditi posao udruga, ostaje upitno, no dok se čeka

da Ministarstvo uprave obavi verifikacija potpisa i referendumskoga pitanja (‘Jeste li za usvajanje urbanističkog plana uređenja kojim se, uz izgradnju igrališta za golf, dozvoljava i izgradnja smještajnih kapaciteta s ležajevima (vila, hotela i apartmana) na platou brda Srđ?’) valja podsjetiti na nekoliko stvari.

Ponajprije, kratak podsjetnik na hrvatski Ustav prema kojemu je referendum sastavni dio hrvatskog pravnog poretka te je Zakonom o referendumu predviđen kao jedan od mogućih koraka u postupku donošenja odluka lokalnih vlasti. Nadalje,  referendumsko pitanje ne dovodi u pitanje prava investitora jer se odnosi na urbanistički plan uređenja platoa Srđ koji uopće nije donesen, a bez kojega investitor ionako ne može dobiti sve potrebne dozvole za početak gradnje.

Pseudo priča  – odštetom na referendum?

Osim toga, pri pozivanju na postojeće Prostorne planove Dubrovačko-neretvanske županije i uređenja Grada Dubrovnika te Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika ne bi trebalo smetnuti s uma da se još uvijek čeka pravomoćna sudska odluka o njihovoj usklađenosti s Ustavom. Naime, županijski Prostorni plan kao plan višeg reda iz 2003. nije izmijenjen, a u njemu je i dalje površina rezervirana za golf 100, a ne 300 hektara.  Izmjene Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika u kojima se obuhvat područja na Srđu povećava sa 100 na 310 hektara iz listopada 2005. nije donijela legitimno izabrana županijska skupština, nego povjerenik Vlade, koji prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, nije imao ovlasti donijeti takvu odluku.

Slijedom navedenoga, trenutno ne postoji nikakva pravna osnova za odštetu potencijalnom investitoru. Štoviše, iako to ne treba uzimati zdravo za gotovo, njegovi predstavnici koji su se razletili po medijskom prostoru to niti ne spominju. Doduše, oni su tvrdo uvjereni da će građani na referendumu donijeti pravu odluku jer će prepoznati sve koristi projekta. Čudna je onda briga vlasti koja zdvaja nad sudom građana dok ih proziva zbog zaustavljanja razvoja i prosperiteta u Gradu.

No, ako je suditi prema mišljenjima stručnjaka iz Instituta Ivo Pilar i Instituta za turizam te sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koji su inicijativi „Srđ je naš“ dali svoje mišljenje o “Utjecaju projekta “Golf park Dubrovnik” na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika”, koju je izradila tvrtka Effect d.o.o iz Dubrovnika za tvrtku Golf razvoj, situacija je nimalo obećavajuća.

Prešućene činjenice iz pera stručnjaka

“Točnost velike većine izračuna u razmatranoj studiji samo je orijentacijskog karaktera što je posljedica činjenice da se oni uvelike temelje na nizu subjektivnih procjena autora studije. Primjerice, prodajne cijene, broj zaposlenih i njihova primanja, očekivana iskorištenost smještajnih objekata, pretpostavljeni prihod kompleksa u godini tržišne normalizacije, vrijednost ugrađenih domaćih proizvoda i usluga i slično). Pritom  ‘izračun’ turističkog multiplikatora valja shvaćati samo na hipotetskoj razini, a posebno valja ukazati na činjenicu da metodološki pristup mjerenja utjecaja projekta na lokalnu ekonomiju izrazito jednodimenzionalan te pogoduje potrebama investitora“, upozorava dr. sc. Ivo Kunst iz Instituta za turizam.

I naglašava: „Istodobno se u studiji posve zaboravlja (prešućuje) bitna činjenica da se projekt, ponajviše u želji da se osigura maksimalni povrat na investiciju privatnoj poduzetničkoj grupaciji, u velikoj mjeri oglušuje na velik broj (direktivnih) županijskih prostorno-planskih odrednica. U takvim uvjetima, ulazak u realizaciju projekta, bez njegove prethodne prilagodbe kako važećim (županijskim) prostorno-planskim odrednicama, tako i interesima relevantnih razvojnih dionika na lokalnoj razini, ukazivala bi na činjenicu da bogati pojedinci mogu u Hrvatskoj činiti što hoće, čime bi Hrvatska i njeno zakonodavstvo implicite poprimile bitne značajke tzv. ‘banana država’“.

„Studija polazi od pretpostavke da je projekt „Golf park Dubrovnik“ zapravo „koncept najbolje uporabe“ na lokaciji platoa Srđa za vrijednosni lanac turističke ponude u Dubrovniku u cjelini. U tom smislu u predmetnoj studiji manjka uvid u dokumentacijska uporišta koja ekonomski i razvojno opravdavaju tu polaznu pretpostavku. Takva dokumentacijska uporišta mogu biti:  „Glavni plan razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije“ i Analiza troškova i koristi projekta Golf park Dubrovnik.  Bez spomenutih dokumentacijskih uporišta, predmetna studija ima arbitrarni institucionalni položaj te ne predstavlja obvezujući dokument“, zaključuje dr.sc. Saša Poljanec-Borić s Instituta Ivo Pilar.

Iza paravana loptica

Naime, iz analize planiranih troškova od ukupno 6.5 milijardi kuna, samo će pet posto biti uloženo u igralište za golf, dok se čak 61 posto planira uložiti u građevinske objekte od čega vile čine čak 33 posto, a sadržaji namjenjeni za šport i rekreaciju građana iznose jedan posto projekta jednako kao i komunalni doprinos. U tom grmu i leži zec, naime, mnogo se puta govorilo da građani nemaju ništa protiv golfa, ali nekretninsko razmnožavanje već je druga priča. Uostalom, ministar turizma Veljko Ostojić nedavno je kazao da je golf na Srđu paravan za 200 vila.

U svojem dopisu  stručnom savjetodavnom povjerenstvu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš golf projekta na Srđu dr. sc. Vladimir Cvijanović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta navodi da je „dokument „Utjecaj projekta “Golf park Dubrovnik” na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika“, koji predstavlja službenu studiju na kojoj se temelji strategija Dubrovnika prema ovom projektu netočan, nedostatan i navodi na krivi zaključak da je projekt o kojemu je riječ opravdan”. Cvijanović navodi da studija nije napravljena prema pravilima financijske struke i u njoj sadržane tvrdnje su u kontradikciji jedna sa drugom te zaključuje: “Javni interes grada Dubrovnika odnosno njegovih građanki i građana stoga se ne može temeljiti na ovakvom dokumentu. Smatram da bi svaka drugačija odluka od odbacivanja ove tzv. „studije“ bila suprotna javnom interesu kako grada Dubrovnika, tako i Republike Hrvatske.“