EGSO – most između institucija EU i civilnog društva

Organizacije civilnoga društva odradile su u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji lavovski dio posla te stoga i dalje trebaju ostati jedan od komunikacijskih kanala između građana i EU, a njihovo znanje i stručnost bit će od ogromne pomoći i državi koja i bez snažnog zakonodavnog stampeda  „nove obitelji „ muku muči s manjkom kapaciteta – rečeno je na predstavljanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Informacijskom centru Europske unije u Zagrebu.

„Europski gospodarski i socijalni odbor otkrit će vam puno toga, ali i mi puno očekujemo od vas“, kazao je uz riječi dobrodošlice novim hrvatskim članovima u EGSO Luca Jahier, predsjednik III. grupe EGSO-a. Govoreći o ulozi toga Odbora vezano za institucionalni kontekst i njegovoj važnosti za organizacije civilnog društva, Jahier je istaknuo da „EGSO okuplja širok spektar civilnoga društva i predstavlja most, i ne samo jedan, nego mnogo njih između institucija EU i civilnoga društva“.

I Hrvatska „konja za trku“ ima

Podsjetimo, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je savjetodavno tijelo Europske unije, osnovano Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica, a na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva. Sastoji se od tri grupe: udruge poslodavaca, sindikati te ostale organizacija civilnog društva (OCD) koje predstavljaju različite interese.

Hrvatska je prije nekoliko mjeseci iz reda udruga odabrala Lidiju Pavić-Rogošić, Marinu Škrabalo i Tonija Vidana, a još su tu po tri predstavniak sindikata te tri predstavnika poslodavaca koji moraju biti izabrani i imenovani do kraja ožujka. No, jasno je da će njihova suradnja trebati biti na najvišem nivou kako bi opcije koje pruža EGSO bile iskorištene na najkvalitetniji mogući način. Na to je upozoreno i na današnjem predstavljanju EGSO-a pred hrvatskim civilnim društvom i socijalnim partnerima u Informacijskom centru Europske unije u Zagrebu.

Ma tko to može platit’ …

„Premda Hrvatska nema pandan EGSO-u, ipak ima dugu tradiciju strukturiranog dijaloga između institucija i civilnoga društva poput Gospodarsko socijalnoga vijeća i Savjeta za razvoj civilnoga društva kao možda i najbližeg EGSO-u, a tu je i Partnerstvo za otvorenu vlast. U tom dijalogu jedan od važnih iskoraka je svakako Zakon o pravu na pristup informacijama, a već sad suočeni sa snažnim zakonodavnim stampedom u EU nemamo dovoljno kapaciteta pa su nam organizacije civilnoga društva izvori informacija i znanja, zapravo svojevrsni izvor brze i besplatne ekspertize“, istaknuo je Igor Vidačak, ravnatelj Vladinoga Ureda za udruge.

Naglasio je i da „OCD-i mogu puno brže reagirati , ali i oni moraju promijeniti strategiju rada i što bolje iskomunicirati ljudima javne politike pa će u tom kontekstu biti zanimljivo vidjeti kako će u Hrvatskoj funkcionirati Europska građanska inicijativa zbog komplementarnosti jer EU gura i strukturirani kao i dijalog s građanima“ pa se pita „tko će biti glavni mobilizator?“

Ključevi za razumijevanje i tko kome komplicira život?

O problemu nedostatnih kapaciteta zborio je i Marko Krištof, pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava, koji se dotakao i Zakona o procjeni učinaka propisa, za koji je kazao da „Vladi komplicira život, ali u konačnici želimo zakone konzultirane sa stručnjacima“ te natuknuo ovlaš da Ministarstvo radi na razvoju softvera koji bi sve to trebao pojednostaviti.

Koliko su organizacije civilnoga društva bile važne u svemu što prethodi  1. srpnja, ali i da se nakon toga od njih puno očekuje, govorio je Paolo Berizzi, šef Odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja, tisak i informiranje Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, istaknuviši da su one bile „ključevi za razumijevanje Hrvatske i kritičko razmišljanje“. Kazao je i da su u cijelom procesu pregovora bile izuzetno bitne, a to će ostati i nakon monitoringa jer civilno društvo treba biti protuteža vlasti kao akter u smislenom razumijevanju koje je nemoguće ako Vlada ne odgovara.  Potreban je, naime, kontinuirani nadzor reformi, a izuzetno važan doprinos OCD-a cijeloj priči predstavlja ZPPI, naglasio je i Berizzi, kazavši da je to primjer toga kako OCD već daju konstruktivne prijedloge, a u sklopu EGSO-a moći će i osigurati hrvatsko gledište kao i partnerstvo s građanima“.

Da je EGSO prilika za utjecaj na europske javne politike i korištenje kohezijskih fondova, ali i na primjenu i praćenje već usvojenih stvari, istaknuo je Toni Vidan koji je naglasio da je „zajednička odgovornost svih nas prilikom izbora: farbanje tunela ili projekti korisni svima?“