20 godina lokalnih izbora u Hrvatskoj – usponi i padovi

Zagreb, 15.03.2013 - Predsjednik republike Ivo Josipoviæ danas je najoštrije osudio izjave izvršnog predsjednika Dinama Zdravka Mamiæa upuæenih na raèun ministra znanosti obrazovanja i sporta Željka Jovanoviæa, nazvavši ih govorom mržnje. Arhivska fotografija Ive Josipoviæa tijekom tiskovne konferencije u Zagrebu 18.08.2011. godine. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ds

Lokalna samouprava u Hrvatskoj je u proteklih 20 godina od prvih lokalnih izbora do danas imala uspone i padove, istaknuto je na svečanoj proslavi 20. godišnjice održavanja prvih lokalnih izbora, a kao najvažniji događaji u tom razdoblju izdvojeni su privaćanje EU povelje o lokalnoj samoupravi i neposredno biranje čelnika lokalne i regionalne samouprave.

Prigodnu svečanost organizirala je Krovna udruga lokalne samouprave (Kolos), pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića koji je ocijenio kako su prvi lokalni izbori u ratnim vremenima 1993. pokazali da se ne može zaustaviti demokratski razvoj. Vrijednost lokalnih izbora vidi u velikoj zastupljenosti nezavisnih lista i kandidata te u puno širem koalicijskom prostoru nego što je to na državnoj razini.

Josipović je napomenuo da su i lokalni čelnici dio političke elite i kao takvi odgovorni za izlazak iz gospodarske krize te za rješavanje prijepornih pitanja našeg društva, a lokalni izbori svojevrsni ‘lakmus papir’ za procjenu izbornog raspoloženja birača.

Premda je, kaže, u zadnje vrijeme u Hrvatskoj unaprijeđeno zakonodavstvo vezano za izbore, od biračkih popisa do tehničkih propisa i pravila o financiranju izbornih kampanja, Josipović je izrazio zabrinutost time što izbori previše odvlače pozornost od dnevnih zadaća i potreba, čemu bi mogla pridonijeti i zakonska odredba koja će omogućiti da se u većem broju održavaju izvanredni izbori, a mogu iznova rezultirati i pat-situacijom.

Što je tema za razmišljanje?

“U kojoj će mjeri to blokirati funkcioniranje lokalne samouprave – to je tema za razmišljanje”, kazao je, jednako kao i tema je li moguće obaviti koncentraciju izbora (parlamentarnih, predsjedničkih, za Europski parlament) i time izbjeći situaciju u kojoj je politika i izvršna vlast prečesto talac dinamike provođenja izbora.

Ministar uprave i izaslanik predsjednika Vlade, Arsen Bauk podsjetio je, na prigodnoj svečanosti u hotelu “Sheraton” u Zagrebu, gdje su se okupili i brojni župani, gradonačelnici i načelnici općina, da od danas teče i 100 dana do sljedećih lokalnih izbora te im poželio da dobiju onoliko glasova koliko su zaslužili.

“Nadam se da će lokalni izbori pokazati daljnji napredak u hrvatskoj demokraciji i da će u izbornoj kampanji biti što manje udaraca ispod pojasa”, kazao je i napomenuo da sintagmu o ‘lokalnim šerifima’ nikad nije koristio da bi generalizirao. “Dapače, takva etiketa može se priljepiti vrlo malom broju čelnika lokalne vlasti”, dodao je.

Naglasio je da nastoje dobiti što vjerodostojniji popis birača, a da će lokalni izbori za to biti prvi test te dodao da će na tome i dalje nastaviti raditi. Uvedeno je, kaže, nekoliko novih pravila između predstavničkog i izvršnog tijela što će rezultirati većim brojem izbora tijekom mandata i biti prilika građanima da presude u tom prijeporu.

O preustroju lokalne samouprave nakon lokalnih izbora

Založio se za javnu raspravu o fiskalnoj decentralizaciji, dok bi, smatra, pitanje ustroja jedinica lokalne samouprave trebalo ostaviti nakon izbora, a sad pažnju usmjeriti na probleme građana.

Šef delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren pohvalio je vidljiv napredak u izbornom zakonodavstvu, posebice kad je riječ o sređivanju registra birača jer će se, kako navodi, na lokalnim izborima dobiti vjernija slika o tome što lokalna zajednica stvarno želi. Potaknuo je daljnje provođenje reformi posebice kad je riječ o financiranju lokalnih izbora kako bi i pitanje donacija bilo što transparentnije.

Podsjetio je da će Hrvatska prije 1. srpnja ove godine trebati održati i prve izbore za Europski parlament. “Izbori će biti sredstvo da hrvatski građani izraze svoju volju tko će ih zastupati u EU parlamentu”, kazao je i naveo da ti izbori “padaju” u Europskoj Godini građana.

Predsjednik Kolosa i Udruge općina Đuro Bukvić ocijenio je da je prihvaćanje EU povelje o lokalnoj samoupravi jedan od najvažnijih trenutaka u razvoju lokalne samouprave. Upozorio je da razvoj županija nije ujednačen kao i da se mora vratiti vratiti povjerenje građanima da vlastitim glasom mogu utjecati na iznalaženje rješenja.

Promjene od prvih lokalnih izbora do danas

Dopredsjednik Kolosa i predsjednik Udruge gradova, Vojko Obersnel podsjetio je na promjene koje su obilježile lokalnu samoupravu – od prvih lokalnih izbora 7. veljače 1993. kad su održani za Županijski dom po kombiniranom modelu relativne većine i razmjernom sustavu, kao i 1997., dok su od 2001. do danas održavani proporcionalnom izbornom metodom, a od 2009. se čelnici lokalne i regionalne samouprave po prvi puta biraju neposredno. “To je najznačajniji iskorak u reformi izbornog zakonodavstva, iako ne bez određenih nedoumica između predstavničkih tijela i gradonačelnika”, ocijenio je.

Napomenuo je i da je prije 10 godina započeta decentralizacije u međuvremenu usporena, ali i dodao da to nije zaustavilo razvoj lokalne samouprave koja je, naglašava, uvela više od 60 inovacija u predškolstvo, u sustav prostornog uređenja, energetski održivog razvoja i u ekologiju.

Na bržu fiskalnu decentralizaciju pozvao je Božo Galić iz Hrvatske zajednice županija, a skup je završio projekcijom filma “20 godina hrvatske lokalne demokracije”.