“Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma”

Zagreb, 22.03.2013 - Predstavljanje knjige "Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava" autorice Jasne Omejec. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ /ds

‘Zakoni se ubuduće ne mogu pisati tako da stupaju na snagu danom donošenja. Ako već trebaju stupiti na snagu prije proteka vakacijskog razdoblja to može biti samo prvi dan nakon njegove objave u Narodnim novinama’, zaključila je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec na današnjoj sjednici s koje je najviše pravosudno tijelo Hrvatskom saboru uputilo izvješće u kojem ga obavještava o svojim zaključcima.

Izvješće koje je, po riječima predsjednice suda, izuzetno važno ‘poručuje da parlamentarizam koji je svojstven hrvatskom Ustavu ne trpi sužavanje područja demokratskih sloboda u kojem su široke javne rasprave jedna od njegovih najvećih vrijednosti’.

U ‘Izvješću o postupcima donošenja zakona i o poslovniku Hrvatskog sabora’ ustavni suci poručuju da učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma.

Protiv prakse obezvrijeđivanja demokratskih procedura

‘Takva praksa obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unapređenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo. Pravo koje se stvara u procedurama koje nisu u skladu s duhom parlamentarizma ne nailazi na povjerenje građana, a istodobno podriva i njihovo povjerenje u demokratske institucije’, ističu ustavni suci.

Pritom se ne odriče pravo zakonodavca da u specifičnim situacijama zakone donosi i po hitnom postupku, ali to može činiti samo kada postoje razlozi propisani saborskim Poslovnikom, čiji bi se pročišćeni tekst nakon niza izmjena, po preporuci Ustavnog suda, trebao objaviti u Narodnim novinama. Ustavni suci podsjetili su i na ustavnu odredbu da zakoni stupaju na snagu ‘najranije osmi dan od njegove objave’, uz određene iznimke koje tzv. vakacijski rok mogu skratiti, ali i produljiti.

Zakonodavna moć nije neograničena

Ustavni sud na vlastitu je inicijativu ukinuo i dvije odredbe Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) koje propisuju da najviše pravosudno tijelo rješava žalbe na odluke DSV-a o stegovnoj odgovornosti sudaca i njihovom udaljenju s dužnosti.

Te odredbe proširuju nadležnosti Ustavnog suda, čije nadležnosti određuju jedino Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu, zbog čega ih treba ukinuti, pojasnio je sudac Mario Jelušić.

‘Zakonodavna moć nije neograničena, a djelovanje zakonodavnih tijela mora biti u okvirima ustava’, zaključila je Omejec.