Kako su LOTUS odlikaše ocijenili državni revizori

Nakon što je GONG u periodu rujan 2011. – veljača 2012. godine po drugi put, u suradnji s Udrugom gradova proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave, a nedavno su obznanjeni rezultati Državne revizije, provjerili smo, premda je riječ o različitim vrstama transparentnosti, kako su LOTUS (lokalna, odgovorna i transparentna uprava i samouprava) odlikaši prošli na ispitu Državne revizije.

Nakon što je GONG u periodu rujan 2011. – veljača 2012. godine po drugi put, u suradnji s Udrugom gradova proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave, a nedavno su obznanjeni rezultati Državne revizije, provjerili smo, premda je riječ o različlitim vrstama transparentnosti, kako su LOTUS (lokalna, odgovorna i transparentna uprava i samouprava) odlikaši prošli na ispitu Državne revizije.

Kao kratak podsjetnik, rezultati LOTUS-a pokazali su da je čak 70 posto jedinica lokalne samouprave netransparentno, a samo je šest posto njih ostvarilo rezultate izrazite transparentnosti. Najvišu razinu transparentnosti pokazuju gradovi, najnižu općine, a županije su uglavnom transparentne. Rezultati su ukazali da je transparentnost prvenstveno pitanje političke volje i razumijevanja njezine važnosti i koristi za zajednicu, a manje financijskih i institucionalnih kapaciteta.

Nagradu LOTUS osvojilo je 12 gradova (Rijeka, Labin i Samobor, Pula, Opatija, Crikvenica, Zaprešić, Slavonski Brod, Kutina, Novi Marof te Osijek i Čakovec) te dvije županije (Krapinsko-zagorska županija i Varaždinska županija). S obzirom da su nedavno objavljeni rezultati Državne revizije, provjerili smo kako na tom polju stoje upravo navedene jedinice lokalne i regionalne samouprave. Iako Državna revizijamjeri financijsku transparentnost, a LOTUS transparentnost u smislu usmjerenosti prema građanima, zanimljivo je vidjeti kako stoje stvari i ima li možda nadopunjavanja. Rezultati nisu baš za svaku pohvalu, ali iako neki ne uče na vlastitim greškama, ipak je vidljivo je da ima prostora i volje za napredak.

Tko je zaradio dvostruku peticu?

Krapinsko-zagorska županija od Gonga je dobila priznanje kao najtransparentnija županija u Hrvatskoj u periodu rujan 2011. – veljača 2012. što je izazvalo određene dvojbebudući da je Državna revizija istoj županiji zbog pronađenih nepravilnosti u financijskom poslovanju za 2010. dala uvjetno mišljenje. U međuvremenu, nakon što je poslušala i izvršila preporuke i naloge Državne revizije, Krapinsko-zagorska županija dobila je za 2011. bezuvjetno mišljenje što znači da državni revizori nemaju prigovore na njihovo poslovanje. Drugim riječima, transparentna je u prošloj godini bila i u financijskom smislu.

Međutim, svi ostali LOTUS odlikaši na revizorskom ispitu nisu dobili petice. I Varaždinska županija te svih 12 gradova baš kao i u 2010. i u 2011. godini dobili su uvjetna mišljenja. Područja u kojima su utvrđene nepravilnosti se odnose na planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, postupke javne nabave i druge nepravilnosti. Neke od najčešćih bile su, primjerice, da lokalne jedinice u poslovnim knjigama nisu evidentirale, niti u financijskim izvještajima iskazale dio imovine (dugotrajna imovina i potraživanja) i obveza, kao u slučaju Osijeka, Opatije ili Crikvenice. S druge strane, kod pojedinih lokalnih jedinica prihodi i rashodi nisu evidentirani na odgovarajućim računima računskog plana ili su istovrsni poslovni događaji evidentirani na različitim računima računskog plana, čime je otežano praćenje i kontrola izvršavanja proračuna.

Nakon dopunske nastave, prilika za popravni

Revizijom je utvrđeno i da neke županije, poput Varaždinske, nisu u državni proračun uplaćivale sredstva od povrata kredita koja se odnose na udio Ministarstva poljoprivrede, a pojedine nisu te obveze evidentirale u poslovnim knjigama i iskazale u financijskim izvještajima. Također, utvrđeno je da se u nekim slučajevima proračunska sredstva ne koriste u skladu s propisanom namjenom, a najčešće se to odnosi na prihode od komunalne naknade, komunalnog doprinosa i prihode od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, kao primjerice u slučaju Rijeke.
 
Utvrđeno je i da su pojedine lokalne jedinice davale poslovne prostore u zakup bez provedenog natječaja, da pojedine poslovne prostore lokalnih jedinica koriste razne udruge i kao primjerice u Kutini i Slavonskom Brodu političke stranke bez plaćanja zakupnine ili uz zakupninu manju od utvrđenih za druge korisnike. I nadalje se javljaju nepravilnosti kod rashoda na području komunalnog gospodarstva, a najčešće nepravilnosti se odnose na izravno povjeravanje obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti pravnim i fizičkim osobama.

Osim toga, lokalne jedinice ne donose odluke kojima treba utvrditi uvjete i mjerila o povjeravanju određenih komunalnih poslova pravnim ili fizičkim osobama, kao u slučaju Labina, ili Samobora gdje je kao i kod još nekih lokalnih jedinica utvrđeno da je korišten pregovarački postupak bez prethodne objave za nabavu dodatnih radova, koji nisu bili uključeni u osnovni projekt.