Tko će biti novi Pučki pravobranitelj?

Zagreb, 13.03.2013 - Tomislav Karmarko i potpredsjednik Hrvatskog sabora Tomislav Èuljak tijekom sjednice Hrvatskog sabora. foto FaH/ Denis CERIÆ /ds

Nakon prošlog propalog pokušaja izbora novog Pučkog pravobranitelja, Sabor je ovih dana ponovio javni poziv. I to opet u vrijeme odmora, samo ovaj put su na redu zimski, a ne ljetni praznici, a obavijest se ovom zgodom našla ne samo na stranicama visokoga doma, nego čak i na stranicama Ureda Pučkoga pravobranitelja.

Nakon prošlog propalog pokušaja izbora novog Pučkog pravobranitelja, Sabor je ovih dana ponovio javni poziv. I to opet u vrijeme odmora, samo ovaj put su na redu zimski, a ne ljetni praznici, a obavijest se ovom zgodom našla ne samo na stranicama visokoga doma, nego čak i na stranicama Ureda Pučkoga pravobranitelja.

Sabor je 13. prosinca objavio javni poziv za predlaganje kandidata pučkog pravobranitelja, kojega se bira na vrijeme od osam godina uz mogućnost ponovnog izbora, a izabrana osoba treba ispuniti sljedeće uvjete: imati hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske, završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne struke te najmanje 15 godina radnog iskustva u struci.

Mora biti istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela te zaštitnika i promicatelja ljudskih prava i sloboda, odnosno vladavine prava te ne smije biti član političke stranke niti biti osuđivana, niti u situaciji da se protiv nje vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Pored ostale dokumentacije naznačene u natječaju, kandidati uz životopis trebaju priložiti i potvrdu Porezne uprave da su podmirili sve dospjele obveze, a rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objave Javnog poziva u „Narodnim novinama“.

S obzirom na nepromijenjene uvjete, valja podsjetiti na upozorenja organizacija civilnoga društva okupljenih u “Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava” o tome da je prošli odabir kandidata pao upravo na kriteriju javne prepoznatljivosti kandidata kao zaštitnika i promicatelja ljudskih prava jer je taj kriterij nejasan za tumačenje i podložan raznim interpretacijama, a uvjet da Pučki pravobranitelj mora biti pravnik s najmanje 15 godina iskustva u struci nije ni potreban, a ni realan.

Ima li ikoga tko zadovoljava uvjete?

U Hrvatskoj je, nažalost, vrlo teško identificirati osobe koje bi istodobno zadovoljavale oba spomenuta uvjeta, pri čemu je upitno zašto bi pravnici imali monopol nad zaštitom i promocijom ljudskih prava? Tim više jer praksa pokazuje upravo suprotno, a čak ni hrvatska pravna struka ne smatra da zaštita ljudskih prava spada u područje prava što je i potvrdila odlukama Stručnog povjerenstva zagrebačkog Pravnog fakulteta te Matičnog odbora za pravo kojima je dr. sc. Ivani Radačić s Instituta Ivo Pilar uskraćen izbor u zvanje znanstvene suradnice s obrazloženjem da ima specijalizaciju u ”interdisciplinarnom” području ženskih ljudskih prava.

Sporan je i kriterij od 15 godina iskustva rada u struci jer umjesto da u prvi plan stavlja relevantno znanje i iskustvo, ističe tek broj godina rada, čime se pristup dužnosti kako Pučkog pravobranitelja, tako i njegovog zamjenika temeljem formalnog kriterija onemogućuje osobama mlađe životne dobi koje bi po svim drugima mogle konkurirati starijim kandidatima.

Međutim, ne bi bilo korektno ne spomenuti napredak u odnosu na prošli put, naime, prethodni je poziv bio objavljen u tzv. „sezoni godišnjih odmora“, tj. 19. srpnja, a ovaj put je objavljen ususret božićnim i novogodišnjim praznicima dok je obavijest stavljena čak i na stranicama upravo one institucije koju bi kandidat trebao voditi. Sada ostaje pričekati hoće li ovaj put barem razgovori s kandidatima biti dostupni javnosti – kako na Odboru za ljudska prava i nacionalne manjine, tako i na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav.