Koji su apsurdi potrebni da bi se postalo vanjskim članom saborskog odbora?

Zagreb, 22.03.2013 - Sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politièki sustav Hrvatskog sabora. Na slici predsjednik Odbora Peða Grbin, Tonino Picula, Marin Jurjeviæ i Nenad Staziæ. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ /ds

Sabor je na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja imenovao ukupno 104 vanjska člana saborskih radnih tijela. Javni, znanstveni i stručni djelatnici izabrani su, kako se to kaže, u međustranačkim konzultacijama, između više od 300 kandidata koje su, nakon javnog poziva u rujnu, za vanjske članove saborskih odbora predložile stručne institucije, udruge civilnog društva i pojedinci.

Zanimljivo je, međutim, da su među vanjskim članovima odbora ovaj put i više nego ranije u dobrom dijelu završili formalni ili neformalni stranački kadrovi. Kad već nisu „klasičnim“ putem završili u visokom domu. Detaljnije o putešestvijama bivših saborskih zastupnika i bivših državnih dužnosnika te još ponekih koji su iz zahvalnosti i inih zasluga završili po saborskim odborima možete više pročitati u dvama tekstovima na portalu obris.org Političkom trgovinom do vanjskih članova odbora.

Slučaj Petir nakon slučaja Glavaša

Podsjetimo, prema saborskom Poslovniku, koji bi trebao doživjeti promjene, svako radno tijelo može imati do šest vanjskih članova, koji na sjednicama sudjeluju bez prava glasa, a njihovo stručno mišljenje odborima bi trebalo pomoći u pripremi zakonskih i drugih akata. Vanjski članovi za svoj rad primaju mjesečnu naknadu od 2.000 kuna, međutim dok kriza bubnja po vratima, a riječ štednja zaglušuje sve ostalo, u saborskim se kuloarima šuška da bi spomenuta naknada vrlo skoro mogla doći pod znak upitnika.

Isti već stoji nad glavama udrugama civilnoga društva, ali i dobrog dijela opće javnosti koja se još bori s činjenicom da Odborom za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost predsjedava Miroslav Tuđman, nakon što je postalo poznato da će kao vanjski član na prijedlog Hrvatske biskupske konferencije u Odboru za ljudska prava sjediti Marijana Petir, svojedobno proglašena homofobom desetljeća.

Da će ljudska prava štititi jedina zastupnica koja je glasala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije, prenerazilo je mnoge, ali očito ne i saborske zastupnike, tim više što je svojedobno skršen prijašnji pokušaj da u tom Odboru nad ljudskim pravima bdije pravomoćno osuđeni ratni zločinac Branimir Glavaš. Njega je, doduše, tamo nakanila smjestiti njegova stranka, a Marijanu Petir Hrvatska biskupska konferencija.

Doduše, nije ni imenovanje Petir prošlo posve glatko, naime, prilikom glasovanja dio HNS-ovih i manjinskih zastupnika te poneki SDP-ovac bili su protiv, a premda je HNS-ov Goran Beus Richembergh, koji je imao prigovor i na još neke predložene, htio odgoditi glasovanje, nije naišao na razumijevanje.