Ulazak u EU, izlazak iz gliba korupcije – Hrvatska „prijeti“ Danskoj

Zagreb, 12.04.2012 - (Ilustracija) Hrvatski graðani u nedjelju æe prvi puta birati svojih 12 zastupnika u Europskom parlamentu, jedinoj europskoj instituciji èiji se èlanovi biraju izravno, a uz Vijeæe ministara èini zakonodavnu vlast Europske unije u koju æe Hrvatska uæi 1. srpnja. Arhivska fotografija od 24.2.2011. godine prikazuje zastave Republike Hrvatske i Europske Unije na zgradi Vlade u Zagrebu. foto FaH/ Damir SENÈAR/ ik

Ljudi imaju pravo živjeti u društvu bez korupcije, a iako se ono čini utopijom, korak bliže takvom postignuću hrvatski građani očekuju da će učiniti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, pokazalo je istraživanje Transparency Internationala Hrvatske povodom Međunarodnoga dana borbe protiv korupcije, a predstavljeno na Međunarodni dan ljudskih prava.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatske vlasti promijenit će odnos prema korupciji i ona će se smanjiti u svim sektorima, no najviše u sudstvu zdravstvu i političkim strankama, a osim što će se značajno smanjiti uzimanje mita i nepotizam te uvjetovanje posla protuuslugom kao tri najčešća oblika korupcije u Hrvatskoj, ubrzat će se istražni i sudski postupci – sve nabrojano očekivanja su hrvatskih građana od Europske unije, pokazalo je istraživanje koje je na stratificiranom uzorku od 800 ispitanika provela agencija Promocija plus za potrebe Transparency Internationala Hrvatske.

Više od 60 posto građana smatra da će se korupcija nakon 1. srpnja iduće godine kad Hrvatska postane punopravan članica EU, bitno smanjiti. Nešto više od četvrtine očekuje da će ostati ista, ali ima i onih, točnije njih oko 8,5 posto koji očekuju da će povećati. Kad je u pitanju ocjenjivanje aktivnosti vlasti o suzbijanju korupcije, samo 3,5 posto građana smatra da je vlast tome u potpunosti posvećena, a čak 12 posto građana misli da se vlasti u Hrvatskoj tom temom uopće ne bave. Ipak, oko dvije trećine građana smatra da će ulaskom u EU i vlasti promijeniti svoje ponašanje, dok četvrtina pesimističnih na tom polju niti onda ne očekuje nikakve promjene.

Ima li korupcije u DORH-u?

Ljudi imaju pravo živjeti u društvu bez korupcije iako to pravo nigdje nije posebno istaknuto i i zato je baš zgodno ovo preklapanje između predstavljanja rezultata istraživanja TIH-a povodom Međunarodnoga dana borbe protiv korupcije (9. prosinac) na Međunarodni dan ljudskih prava (10. prosinac)“, primijetio je Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda i voditelj hrvatskog izaslanstva pri Skupini država protiv korupcije (GRECO) te dodao: „Ne mogu ne osvrnuti se na par rezultata vezanih uz sudstvo, naime, ovdje nigdje nema DORH-a, a ljudi pravosuđe doživljavaju u cjelini. Možda se čovjek boji pitati ima li ima li toj razini korupcije. No, iako dojam ne mora biti točan, ostavlja traga“.

„S druge strane, čak 74 posto građana EU misli da je korupcija glavni problem njihove zemlje. Doduše, to misli 90 posto Grka, a 19 posto Danaca, pokazala su istraživanja Eurobarometra“, podsjetio je te istaknuo veliku ulogu medija koji trebaju nastaviti istinito i istraživački pisati o korupciji. „Neka institucije rade svoj posao, postala je floskula ili ispraznica, ali one to doista trebaju raditi, a da bi to mogle, presudna je politička volja kao uvjet bez kojega se ne može“, zaključio je Mrčela.

Da je politička volja ključna stvar, složio se i Paolo Berizzi izDelegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, upozorivši da korupcija godišnje „pojede“ jedan posto BDP-a EU. Korupcija je ekonomski zločin pa zato uvijek i treba “udariti” na novac, podsjetio je te uz opasku da je u Hrvatskoj vidljiv napredak, zaključio: „Od Hrvatske tražimo da ispuni samo ono na što se pregovorima obvezala, a potom je na njoj da drži korak. U cijeloj regiji je snažan fokus na borbu protiv korupcije i primjer napretka, koji nije razlog za spavanje, treba iskoristiti kao priliku da Hrvatska postane šampion u borbi protiv korupcije“.

Više nema nedodirljivih i nepromjenjivih?

„Kada sam stigao 2008. godine, neki su se ljudi činili nedodirljivi, a neke situacije nepromjenjivima. No, sada su stvari drugačije i to je ono što daje nadu. Potrebno je pobuniti se protiv korupcije i volio bih da Hrvatska jednoga dana otme mjesto Danskoj“, poručio je Berizzi i dobro nasmijao sve prisutne.

„Višegodišnji napori u borbi protiv korupcije dali su ploda. Mnogi su oblici, dva su lica, a svatko se mora pogledati u ogledalo. Bez suradnje cijeloga društva nema napretka, a Danska se mora čuvati jer Hrvatska ima ambicije“, najavio je Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova, koji je također iznio neke brojke: “Ove je godine temeljem Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi oduzeta imovinska korist od 11 milijuna eura što je znatan iskorak u borbi protiv korupcije i povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je oduzeto 2,5 milijuna eura”.

„Korupcija je rak i razara temelje društva i države: tradiciju, kulturu, moral i etiku, a u Hrvatskoj je zamalo bila postala društveno prihvatljiva. Kada je riječ o zdravstvu, vjerujem da je ljudima van ovoga podneblja teško razumjeti da je “običaj“ medicinskoj sestri donijeti 10 deka kave i/ili bombonijeru, a liječniku bocu vina, ali i to su koruptivni potencijali koje treba suzbijati“, upozorio je Rajko Ostojić, ministar zdravlja i zaključio: „Bez prevencije, edukacije i nadzora nema borbe protiv korupcije, a iako se društvo bez korupcije čini utopijom, nećemo odustati“.