Prvi korak izborne reforme

Zagreb, 20.3.2013.- Državno izborno povjrenstvo (DIP) objavilo je danas da je u roku prispjelo 28 pravovaljanih kandidacijskih lista za izbor èlanova u Europski parlament (EP) iz Republike Hrvatske, raspisanih za 14. travnja, od kojih su 27 stranaèkih i jedna lista skupine biraèa. Od 27 stranaèkih lista 19 je samostalnih i osam koalicijskih, izvjestio je na konferenciji za novinare predsjednik DIP-a Branko Hrvatin. Ministar Uprave Arsen Bauk (na slici) upozorio je graðane da pravodobno provjere valjanost svojih osobnih dokumenata kako bi mogli pristupiti glasovanju. Takoðer je podsjetio da oni koji neæe biti u mjestu prebivališta na dan izbora o tome obavijeste nadležna tijela kako bi mogli dobiti potvrdu s kojom æe moæi glasovati u mjestu gdje se zateknu na dan izbora. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ua

Paket zakona kojima se uređuje izborni proces predstavlja samo prvi korak za ispunjenje jednog od predizbornih obećanja – cjelovitu i sustavnu reformu izbornog zakonodavstva, upozorava GONG, koji je zadovoljan pozitivnim iskoracima koje oni sadrže, ali želi upozoriti i na preostala otvorena pitanja i rizike na koje je još uvijek moguće primjereno odgovoriti prilikom usvajanja u Hrvatskom saboru.

Paket zakona kojima se uređuje izborni proces predstavlja samo prvi korak za ispunjenje jednog od predizbornih obećanja – cjelovitu i sustavnu reformu izbornog zakonodavstva. Naime, Vlada je danas usvojila konačne prijedloge Zakona o registru birača, Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, Zakona o lokalnim izborima, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o prebivalištu. GONG je kao dio zainteresirane javnosti sudjelovao u procesima izrade nacrta tih zakona te je zadovoljan pozitivnim iskoracima koje oni sadrže, ali želi upozoriti i na preostala otvorena pitanja i rizike na koje je još uvijek moguće primjereno odgovoriti prilikom usvajanja u Hrvatskom saboru.

Pozitivni iskoraci – registar birača, preciznije reguliranje opoziva

Pozitivni iskoraci koje zakoni donose prvenstveno se odnose na početak sređivanja registra birača i tzv. fiktivnih prebivališta te stvaranje uvjeta za ostvarivanja biračkog prava osoba lišenih poslovne sposobnosti. Iako će Vlada i nadležna ministarstva biti odgovorna za kvalitetnu provedbu Zakona o prebivalištu i Zakona o registru birača, s obzirom na potencijal za selektivnu primjenu i diskriminaciju pojedinih skupina građana GONG poziva Hrvatski sabor da kroz rad nadležnih odbora dodatno raspravi moguće rizike provedbe tih zakona.

Nadalje, pozitivne promjene odnose se na preciznije reguliranje uvjeta za izglasavanje opoziva čelnicima gradova, općina i županija te dodatno osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja, omogućavanjem uspostave trajnih, lako pretraživih, internetskih registara donatora. U tom smislu, velika očekivanja usmjerena su prema Državnom izbornom povjerenstvu koje je adekvatno kapacitirano za primjereno praćenje i transparentnosti stranaka i kampanja.

Propusti – korupcija na lokalnoj razini, neograničavanje pasivnoga biračkog prava

S druge strane, Vlada je propustila u potpunosti doprinijeti sprečavanju korupcije na lokalnim razinama. Najveće rizike nalazimo u Zakonu o lokalnoj samoupravi koji je izrađen temeljem političkih kompromisa i partikularnih interesa gradonačelničkog lobija, a na štetu uloge predstavničkog tijela koja je smanjena. Primjerice, pravo imenovanja i razrješenja u tijelima javnih ustanova i trgovačkih društava, a posebno medija u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave trebalo bi i dalje pripadati predstavničkom tijelu putem kojeg, sukladno Ustavu, građani i ostvaruju svoje pravo na lokalnu samoupravu, a ne isključivo čelnicima.

Dodatno, propušteno je propisati zabranu kandidiranja na izborima osobama osuđenim za teška kaznena djela poput ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, zloupotrebe položaja i ovlasti, gospodarskog kriminala i ratnog profiterstva.

Zaključno, izborna reforma nužna je kako bi se osigurao puni integritet izbora i ostvarivanje biračkog prava građana, uz tako potrebno povećanje povjerenje građana u izborni proces. Vlada ne smije stati na ovom prvom koraku već je potrebno uložiti napore da se u idućem periodu, u suradnji sa zainteresiranom javnošću, urede pitanja većeg utjecaja birača u izbornom procesu putem referenduma, kao i pitanja izbornog modela, izbornih jedinica, uloge medija u praćenju izbora te standardiziranja svih izbornih procedura kroz jedinstvena pravila