Referendum kao (ne) moguća misija – demokratski elitizam ili sudionička demokracija

Zagreb, 20.3.2013.- Državno izborno povjrenstvo (DIP) objavilo je danas da je u roku prispjelo 28 pravovaljanih kandidacijskih lista za izbor èlanova u Europski parlament (EP) iz Republike Hrvatske, raspisanih za 14. travnja, od kojih su 27 stranaèkih i jedna lista skupine biraèa. Od 27 stranaèkih lista 19 je samostalnih i osam koalicijskih, izvjestio je na konferenciji za novinare predsjednik DIP-a Branko Hrvatin. Ministar Uprave Arsen Bauk (na slici) upozorio je graðane da pravodobno provjere valjanost svojih osobnih dokumenata kako bi mogli pristupiti glasovanju. Takoðer je podsjetio da oni koji neæe biti u mjestu prebivališta na dan izbora o tome obavijeste nadležna tijela kako bi mogli dobiti potvrdu s kojom æe moæi glasovati u mjestu gdje se zateknu na dan izbora. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ua

Od iduće godine raspisivanje referenduma, ako je vjerovati najavama vladajuće koalicije, više ne bi trebalo biti nemoguća misija. Osim što bi vlastodršci time pokazali da nemaju strah od građana i potaknuli razvoj sudioničke demokracije, a ne okoštavanje demokratskoga elitizma, ispunili bi konačno i obavezu proizašlu iz promjene Ustava 2010. godine kada je bivša HDZ-ova Vlada u roku od šest mjeseci morala izmijeniti Zakon o referendumu. U međuvremenu, dogodila se i ‘“neobjašnjiva“ promjena u glavama SDP-ovaca koji više gotovo da i ne žele čuti za smanjenje ustavnoga praga s 10 na pet posto. Zašto?

Od iduće godine raspisivanje referenduma, ako je vjerovati najavama vladajuće koalicije, više ne bi trebalo biti nemoguća misija. Osim što bi vlastodršci time pokazali da nemaju strah od građana i potaknuli razvoj sudioničke demokracije, a ne okoštavanje demokratskoga elitizma, ispunili bi konačno i obavezu proizašlu iz promjene Ustava 2010. godine kada je bivša HDZ-ova Vlada u roku od šest mjeseci morala izmijeniti Zakon o referendumu. U međuvremenu, dogodila se i ‘“neobjašnjiva“ promjena u glavama SDP-ovaca koji više gotovo da i ne žele čuti za smanjenje ustavnoga praga s 10 na pet posto. Zašto?

Da je ustavni prag od 10 posto popisa birača od njihovog ukupnog broja u Hrvatskoj previsok i kao takav nepremostiva prepreka za pokretanje referenduma, složili su se svi sudionici tematske sjednice saborskoga Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav “Normativni okvir za raspisivanje i provedbu referenduma u Republici Hrvatskoj”. Međutim, iako je SDP prije dvije godine, dok je još bio opozicija, tražio da se taj prag spusti na pet posto, danas im je iz neobjašnjivih razloga ta opcija neprihvatljiva. Kažu – bila bi to „strana opstrukcija vlasti“. Ili je možda ipak riječ o običnom političkom pragmatizmu, uobičajenom pri izbornoj izmjeni?

Umjesto smanjenja broja potpisa, produženje roka prikupljanja

Smanjenje broja potpisa potrebnih za pokretanje državnoga referenduma s 10 na pet posto birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj; produženje roka prikupljanja potpisa s 15 na 30 ili 40 dana; pitanja ljudskih prava, poreznih davanja, državnog proračuna i ratifikacije međunarodnih ugovora ne može se postavljati kaoreferendumska pitanja; preventivna uloga Ustavnoga suda u smislu provjere usklađenosti referendumskoga pitanja prije nego što organizacijski odbor krene s prikupljanjem potpisa, uz nezaobilazno pitanje uređenja procedure kroz tehnikalije – preporuke su GONG-a temeljem analize referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde.

Podršku navedenim izmjenama dali su i sindikati te laburisti, čiji je šef Dragutin Lesar ponovno iznio prijedlog promjena Zakona o referendumu koje bi omogućile da Sabor bude obvezan raspisati referendum ako to zatraži 200.000 birača. Potporu dajui svi zastupnici ostalih oporbenih stranaka, uključujući HDZ, s obzirom da su potpisali prijedlog laburista – iako se na sjednici Odbora danas nisu ukazali. Ono o čemu ipak svi, pa i SDP, ne dvoje jest da treba propisati teme o kojima se ne može raspisivati referendum, kao i da Ustavni sud ustavnost referendumskog pitanja treba ocjenjivati prije, a ne nakon prikupljanja potpisa, te da je rok od 15 dana za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma na inicijativu birača prekratak.

Koliki bi on trebao biti, međutim, trebala bi iznjedriti rasprava u Saboru nakon što u u siječnju ili veljači Ministarstvo uprave, uzimajući u obzir i iznijeto na ovoj tematskoj sjednici, predloži izmjene Zakona o referendumu, koji bi trebao biti donesen do kraja godine. U sabornici umjesto na tematskoj sjednici trebalo bi biti i jasno hoće li ili ne biti promjene Ustava zbog smanjenja broja potpisa. Naime, ministar uprave SDP-ov Arsen Bauk poručio je da će se o tom pitanju radije svađati sa zastupnicima u sabornici, nego na ovoj tematskoj sjednici sa sindikatima, koji još k tome danas štrajkaju. Kao jedno od mogućih zakonskih rješenja spomenuo je obvezu države da se nakon što inicijatori prikupe određen broj potpisa, uključi u njihovo daljnje prikupljanje zbog lakše identifikacije birača.

Promjene pozicija, zamjene uloga, od Napoleona do Hitlera

U međuvremenu,Odbor za Ustav morat će se opet sastati da bi izglasao prijedlog grupe zastupnika za promjenu Ustava kako bi se smanjio broj potrebnih potpisa za referendum, no što se tiče predsjednika Odbora – SDP-ov Peđa Grbin već je na samom početku iznio stav da nema potrebe dirati u broj potpisa birača s obzirom da je on posljedica širokog političkog konsenzusa. Da se konsenzus evidentno izmijenio, ukazao mu je Lesar podsjetivši ga tko je sve potpisao njegovu inicijativu.

Svoje su nezadovoljstvo SDP-om kao „dvoličnim, politički pragmatičnim, pa čak možda i prevarantskim“ zbog stava od prije dvije godine koji više ne zastupaju te zbog izigravanja oko referenduma o referendumu – opet iznijeli sindikati. Podsjetimo, oni su s bivšom Vladom na temelju prikupljenih potpisa vezanih uz izmjene Zakona o radu potpisali sporazum o referendumu prema kojemu bi za raspisivanje referenduma bilo potrebno u 30 dana prikupiti 200.000 tisuća potpisa. Doduše, pitanje je to za koje građani nisu davali potpise, a Grbin je sindikalcima iz Hrvatske udruge sindikata i Nezavisnih hrvatskih sindikata Ozrenu Matijaševiću iKrešimiru Severu kazao da je to bio politički sporazum potpisan s osobama koje više nisu na vlasti i nisu za to ni imale ovlasti pa taj sporazum ne vrijedi.

Baš kao i na prethodnoj sjednici Odbora opet su SDP-ovci kao primjere navodili negativne slučajeve poput Napoleona koji je državu vodio temeljem referenduma te Kalifornije ili Švicarske, na što je Vilim Ribič upitao da ne bi onda možda i izbore trebalo „zaboraviti“ jer je tako Hitler došao na vlast. SDP-ov Ivo Jelušić pak opetovao je strah od prečestih izmjena Ustava na što je Lesar upozorio da u Hrvatskoj postoji puno strahova, ali da je najveći onaj od odlučivanja naroda i neposredne demokracije koja se u Hrvatskoj svodi samo na izbore.

“Prema tumačenju dijela političke elite u Hrvatskoj, referendum na razini Europske unije za koji je dovoljno milijun potpisa prikupljenih u razdoblju od 12 mjeseci, zatire pravo Europskog parlamenta kao stupa predstavničke demokracije u EU?! Zastrašujuće je obrazloženje Vlade da bi zbog ublažavanja cenzusa, izravna demokracija mogla ugroziti predstavničku“, upozorio je Lesar.

Neposredno odlučivanje uz izbore građanima je zajamčeno prvim člankom Ustava, podsjetio je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, a član Vijeća te organizacije civilnoga društva i dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek istaknuo: „Referendum bi se morao shvatiti kao komplementarni instrument predstavničkoj demokraciji, no opasno je ako ga je prelako raspisati jer može postati opasno oružje protiv vladajuće većine. Osim toga, vrijeme prikupljanja potpisa treba iskoristiti kako bi se društvu omogućilo da kvalitetno raspravi referendumsko pitanje“.

U tom je smjeru govorio i predsjednik Vijeća GONG-a i profesor Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj naglasivši da iako su i demokratski elitizam i sudionička demokracija legitimini oblici vladanja, ipak se treba odrediti, a referendum je način kojim vlasti pokazuju povjerenje spram građana i osiguravaju im izjašnjavanje stvarne slobodne volje i nakon što daju svoj glas na izborima.