Uvođenje balansa ili nagrizanje izravnih izbora

Zagreb, 20.3.2013.- Državno izborno povjrenstvo (DIP) objavilo je danas da je u roku prispjelo 28 pravovaljanih kandidacijskih lista za izbor èlanova u Europski parlament (EP) iz Republike Hrvatske, raspisanih za 14. travnja, od kojih su 27 stranaèkih i jedna lista skupine biraèa. Od 27 stranaèkih lista 19 je samostalnih i osam koalicijskih, izvjestio je na konferenciji za novinare predsjednik DIP-a Branko Hrvatin. Ministar Uprave Arsen Bauk (na slici) upozorio je graðane da pravodobno provjere valjanost svojih osobnih dokumenata kako bi mogli pristupiti glasovanju. Takoðer je podsjetio da oni koji neæe biti u mjestu prebivališta na dan izbora o tome obavijeste nadležna tijela kako bi mogli dobiti potvrdu s kojom æe moæi glasovati u mjestu gdje se zateknu na dan izbora. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ua

Ministar uprave Arsen Bauk sudjelovao je u petak na tematskoj sjednici Hrvatske zajednice županija o nacrtu prijedloga zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na kojoj se, kazao je, iskristaliziralo pitanje što treba napraviti kada se ne donese proračun, koje su odgovornosti predstavničkog, a koje izvršnog tijela.

Ministar uprave Arsen Bauk sudjelovao je u petak, 23. studenoga 2012. na tematskoj sjednici Hrvatske zajednice županija o nacrtu prijedloga zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na kojoj se, kazao je, iskristaliziralo pitanje što treba napraviti kada se ne donese proračun, koje su odgovornosti predstavničkog, a koje izvršnog tijela.

Nakon sjednice ministar je novinarima rekao da je Vladin prijedlog na tragu obostrane odgovornosti, a može li se ona utvrditi nekim drugim mehanizmima vidjet će se, kazao je, do drugog saborskog čitanja. Upitan o balansu moći između izabranih čelnika i predstavničkih tijela, Bauk je rekao kako je njegovo osobno i mišljenje vlade da je do sada taj balans bio malo više u korist izvršne vlasti (načelnika, gradonačelnika, župana) u odnosu na vijeće.
Uvođenjem mogućnosti da vijeće izazove izbore za predstavnike izvršne vlasti, odnosno provjeru njihova legitimiteta, taj je balans “doveden prema sredini”, rekao je. Ako su politički prijepori u pitanju, tu može biti malo iracionalnih strasti na lokalnoj razini i najbolje je to riješiti izborima, a onda će građani odlučiti tko je od tih suprotstavljenih političkih opcija u pravu, kazao je Bauk.

Uvezi s referendumom za opozivnačelnika, odnosno gradonačelnika i župana, Bauk je rekao da će ministarstvo, temeljem rasprave u parlamentu, predložiti promjenu broja glasova potrebnih za opoziv, na način da se više ne stavlja cenzus na broj izašlih, koji je bio 50 posto, nego na broj onih koji su glasali za opoziv. Naš će prijedlog biti da to bude trećina od ukupnog broja birača, pojasnio je Bauk.

Upitan o otvorenim listama, koje biračima omogućuju da u postupku glasovanja izražavaju različite kandidatske i stranačke preferencije, ministar Bauk je rekao kako bi njihovo uvođenje bilo prevelika intervencija u izborni sustav prije izbora i da to ne bi bilo dobro ni za parlamentarnu praksu ni za politički život u Hrvatskoj. Dodao je da do sljedećih lokalnih izbore ima dovoljno vremena da se o tome razmisli i da građani imaju veći utjecaj na sastav predstavničkog tijela. Kazao je i da suotvorene liste već prisutne u Hrvatskoj i da će se prvi puta primijeniti na izborima za europski parlament.

Uskoro konačno korekcije izbornih jedinica?

Na novinarski upit hoće li biti primjenjene i za parlamentarne izbore, Bauk je odgovorio da o tome još nisu razgovarali te dodao da je osobno nekoliko puta najavljivao da će o tom zakonu i tom sustavu početi razgovarati u drugoj polovici iduće godine i to najviše o korekciji granica izbornih jedinica temeljem izvješća Ustavnog suda.

Odgovarajući na pitanje o mogućem smanjenju broja županija, Bauk je rekao kako je vlada ustrojila vijeće za decentralizaciju koje će se time baviti, a na njegovom je čelu potpredsjednik vlade Neven Mimica. O tom pitanju najavljena je šira rasprava i treba vidjeti kakvo će biti konačno rješenje, rekao je Bauk, no nije želio iznijeti osobni stav.
 
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan vukovarsko-srijemski Božo Galić nakon održane tematske sjednice o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi istaknuo je da, ako se uvodi novo teritorijalno ustrojstvo, to treba raspraviti kvalitetno i utvrditi kako se financiranju i tko obavlja koje javne poslove – državna uprava, ministarstva, županije, gradovi, općine.

“Tek onda možemo ‘šarati i crtati’ karte regija i županija ili više županija zajedno. To je naš pristup i na neki način prijedlog ministru da o tome raspravljamo”, kazao je Galić dodavši kako svojim iskustvom župani žele pomoći vladi i ministarstvima.”Bitno je krenuti u snažniju decentralizaciju, a ne donositi odluke i zakone koje idu prema centralizaciji”, istaknuo je Galić nakon skupa na kojem je sudjelovao i ministar uprave Arsen Bauk. Ocijenio je da se ukidanjem nekih županija ne bi ostvarile veće uštede, jer su županijski proračuni ionako jako mali.
 
Upitan koji je njegov stav o raspuštanju predstavničkih tijela lokalne samouprave ne uspiju li donijeti proračun, Galić je rekao kako jestav svih župana da to nije dobro jer su svi kao čelnici izabrani sa svojim programima i na temelju njih dobili potporu. Ako predložimo proračun prema zakonu, smatramo da ga treba i provoditi na taj način.

Prihvaćamo uvođenje korektiva i kontrole, no smatramo da je to na neki način nagrizanje izravnih izbora i ako se taj dio dovede u pitanje, možda bi bilo bolje ići u pravcu da skupština bira čelnika izvršne vlasti, smatra Galić. Na upit trebaju li župani istodobno biti i saborski zastupnici Galić je odgovorio kako je teško istodobno kvalitetno obavljati dva posla, no da treba staviti gradonačelnike, načelnike i župane i u isti položaj, odnosno ako mogu jedni da mogu i župani.