Građanski odgoj i obrazovanje: gdje smo sada i kamo idemo?

Zagreb, 12.04.2013 - (Arhivska fotografija- Ilustracija) Veæina uèitelja, njih 85 posto, vrlo dobro su ocijenili dosadašnji program struènog usavršavanja, no predlažu veæu zastupljenost rada s darovitim uèenicima i s onima koji imaju teškoæe u razvoju, kao i usavršavanje u aktivnom uèenju i pouèavanju, primjeni novih tehnologija nastavi, ocjenjivanju i mentorstvu te u uèinkovitoj izradi plana osobnog profesionalnog razvoja. foto FaH /Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ik

Kako bi se u Hrvatskoj razvila društvena kohezija i sudionička demokracija u kojoj građani aktivno sudjeluju u svim društvenim procesima, donošenju odluka i životu zajednice potrebno je sustavno uvesti građanski odgoj i obrazovanje od osnovne preko srednje škole do visokog obrazovanja, istovremeno brinući da se znanja, vještine i stavovi razvijaju u svih šest dimenzija – političkoj, ljudsko-pravnoj, društvenoj, kulturološkoj, gospodarskoj i ekološkoj.

Kako bi se u Hrvatskoj razvila društvena kohezija i sudionička demokracija u kojoj građani aktivno sudjeluju u svim društvenim procesima, donošenju odluka i životu zajednice potrebno je sustavno uvesti građanski odgoj i obrazovanje od osnovne preko srednje škole do visokog obrazovanja, istovremeno brinući da se znanja, vještine i stavovi razvijaju u svih šest dimenzija – političkoj, ljudsko-pravnoj, društvenoj, kulturološkoj, gospodarskoj i ekološkoj.

Održivost i kvalitetu provedbe te iskustva na početku eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja s naglaskom na mogućnosti i izazove u područjima posebne državne skrbi razmatrali smo na skupu kojeg su organizirali Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije i GONG-a u Daruvarskim toplicama 7. i 8. studenog 2012. Na početku eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u školama organizacije okupljene u Inicijativu za kvalitetno provođenje građanskog odgoja i obrazovanja temeljem dosadašnjih iskustava preporučuju nadležnim institucijama da obrate pažnju na utvrđene potrebe:

  • osigurati kvalitetu i ujednačenost nastave građanskog odgoja i obrazovanja što podrazumijeva jasnije određivanje nastavnog programa i određivanje osnovnih sadržaja.
  • jasno predvidjeti nastavne sate na kojima će se sadržaji podučavati, uz istovremeno omogućavanje dovoljno slobode školama da, sukladno interesima učenika i učitelja, same kreiraju projektne dane, izvannastavne aktivnosti i dodatne sadržaje.
  • osigurati korištenje raznolikih metoda poučavanja s naglaskom na participativne metode i   iskustveno učenje, bez brojčanog vrednovanja građanskog odgoja i obrazovanja.
  • osigurati adekvatne uvjete i sredstava za rad pravovremenim ulaganjem u profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih djelatnika i potrebne materijale. Potrebno je nastaviti i poboljšati stručno usavršavanje nastavnica i nastavnika, pripremiti nove priručnike i osigurati dostupnost postojećih edukativnih materijala te predvidjeti građanski odgoj i obrazovanje u zaduženjima i satnici odgojno-obrazovnih djelatnika.
  • predvidjeti obrazovne programe na sveučilišnoj razini koji će pripremati studente učiteljskih i nastavničkih fakulteta za izvođenje građanskog odgoja i obrazovanja te omogućiti građansko obrazovanje svim studentima.
  • osigurati financijsku i svu potrebnu podršku za nastavak provedbe neformalnih edukativnih programa građanskog obrazovanja te poticati suradnju škola s organizacijama civilnog društva radi podizanja kvalitete nastave i iskustvenog učenja.
  • predvidjeti dodatnu podršku radi prevladavanja specifičnih problema i izazova na područjima od posebne državne skrbi. Izazovi koje smo prepoznali odnose se na: manje resursa u zajednici i ponegdje nedostatno razvijeno civilno društvo koje ne može osigurati potrebnu podršku odgojno-obrazovnom sustavu; postojanje izraženijih društveno-ekonomskih problema kao što su slabija prostorna povezanost, viša stopa nezaposlenosti, slabije imovinske prilike građana, ispadanje mladih iz obrazovanja te izraženija distanca i nedovoljno uvažavanje među različitim nacionalnim i etničkim skupinama.

Građanske organizacije i inicijative koje su sudjelovale na skupu i prezentirale svoje programe neformalnog građanskog obrazovanja i suradnje sa školama su: Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, GONG, Forum za slobodu odgoja, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Direktna demokracija u školama, Ženska soba, CESI, Hrvatski centar za dramski odgoj, Koordinacija udruga za djecu, Kuća ljudskih prava, Volonterski centar Osijek, Ženska udruga Izvor, Udruga romskog prijateljstva Luna i Udruga za rad s mladima Breza.

Uz to su početak eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja predstavile nastavnice i ravnateljica Ekonomske i turističke škole Daruvar.

Projekt „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama“ u okviru kojeg je održan skup provode Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije i GONG, a  sufinancira ga Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj u sklopu IPA programa Europske Unije za Republiku Hrvatsku.

U ime organizacijskog tima: Martina Horvat