Političarima sudbine civilnih žrtava rata nisu interesantne

Zagreb, 13.03.2013 - Tomislav Karmarko i potpredsjednik Hrvatskog sabora Tomislav Èuljak tijekom sjednice Hrvatskog sabora. foto FaH/ Denis CERIÆ /ds

Hitan otpis parničnih troškova, izgradnja kvalitetnog zakonodavnog okvira i nacionalnog programa obeštećenja te uspostava fonda za rehabilitaciju, reintegraciju i reparacije – temeljne su preporuke iz istraživačkog izvještaja Documente koja je na tu temu organizirala i istoimenu konferenciju ‘‘Civilne žrtve rata u Hrvatskoj‘‘

U organizaciji udruge Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću danas je otvorena konferencija Civilne žrtve rata u Hrvatskoj – pravo na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja ljudskih prava i povreda međunarodnog humanitarnog prava”, s koje je predsjednik Republike Ivo Josipović poručio kako od Vlade očekuje da dopuni uredbu po kojoj pravo na parnične troškove obiteljima civilnih žrtava rata država priznaje samo ako je riječ o obiteljima slabijeg imovinskog stanja.

“Ta je uredba nedostatna i zaista očekujem od Vlade da to popravi”, rekao je Josipović, ocijenivši da je riječ o “ogromnoj nepravdi koju treba otkloniti”. Objasnio je da su obitelji tužile državu jer nije ispunila svoju zadaću – pronašla i kaznila počinitelje zločina, da su sudovi sudili protiv žrtava, jer obitelji nisu mogle dokazati tko je počinio zločine, a na kraju su prisiljene plaćati i parnične troškove.

Naplatu parničnih troškova nazvao je “trećom razinom viktimizacije žrtava”. Upozorio je da su civilne žrtve rata među najugroženijim skupinama društva te da zaslužuju poštovanje društva. “Žrtve su zaslužile naše poštovanje i ako ga ne dobiju naše društvo je izgubilo najvrjedniju komponentu uređenog društva, a to je solidarnost”, poručio je Josipović.

Mijenjaju se nazivi, ali na stvarne probleme godinama nitko ne misli

Predsjednica Documente Vesna Teršelič ustvrdila je da političari pokazuju vrlo slab interes za sudbine civilnih žrtava rata – nestalih, ranjenih, obitelji poginulih, logoraša i logorašica, žrtava silovanja, izbjeglih i prognanih. “Zašto Vlada ne priznaje patnje žrtava”, upitala je Teršelič, ustvrdivši da su Vladine institucije nadležne za civilne žrtve rata “godinama mijenjale nazive, a nisu ni počele rješavati probleme žrtava”.

Neprimjerenim je ocijenila što je Uprava za civilne žrtve rata pri Ministarstvu zdravstva pretvorena u službu, koja je, upozorava Teršelič, najniži administracijski oblik. Založila se da se za te poslove osnuje uprava pri Ministarstvu branitelja, po uzoru na Upravu za zatočene i nestale.

U sklopu konferencije, Documenta, jedna od organizacija civilnoga društva članica Platforme 112, predstavila je izvještaj “Civilne žrtve rata u Hrvatskoj”, u kojem se kao temeljne preporuke navode hitan otpis parničnih troškova, izgradnja kvalitetnog zakonodavnog okvira i nacionalnog programa obeštećenja te uspostava fonda za rehabilitaciju, reintegraciju i reparacije.

Hina