Ustavni sud Saboru i Vladi objasnio što je uopće sukob interesa

Zagreb, 22.03.2013 - Predstavljanje knjige "Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava" autorice Jasne Omejec. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ /ds

Ustavni sud jednoglasno je ukinuo dio odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa te poslao Sabor i Vladu na popravni ispit poučivši ih što je uopće institut sukoba interesa kako bi ga znali što je ranije moguće pravilno definirati u zakonskim izmjenama ili u novom zakonu, a u zadaću su dobili i do 15. veljače 2013. konačno provesti izbor predsjednika i članova Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.

Ustavni sud jednoglasno je ukinuo dio odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa te poslao Sabor i Vladu na popravni ispit poučivši ih što je uopće institut sukoba interesa kako bi ga znali što je ranije moguće pravilno definirati u zakonskim izmjenama ili u novom zakonu, a u zadaću su dobili i do 15. veljače 2013. konačno provesti izbor predsjednika i članova Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.

‘Sukob interesa ne smije se tolerirati u urednom demokratskom društvu jer objektivno stvara plodno tlo za korupciju, međutim, sukob interesa sam po sebi nije korupcija. On uvijek može nastati spletom životnih okolnosti, no bitno je da se djelotvorno spriječi, odnosno da se aktualni i realni sukob djelotvorno riješi. Bude li to učinjeno, nema ni kažnjivog ponašanja, nema ni korupcije, nema ni kazne’, poručila je Jasna Omejec, predsjednica Ustavnoga suda, koji je na sjednici 7. studenoga 2012. jedoglasno donio odluku vezanu uz prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom pojedinih odredaba, ali i Zakona o sprječavanju sukoba interesa u cjelini.

Smatrajući da Zakon zadire u privatnost dužnosnika i članova njihovih obitelji te Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa daje prevelike ovlasti, čineći od njega čak inačicu USKOK-a, ocjenu ustavnosti prošle su godine tražili Josip Leko i Gordana Grbić, tadašnji SDP-ovi saborski zastupnici, te Daniel Majer iz Osijeka. I dok su prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona u cjelini ustavni suci odbili, ukinuli su dio odredbi koje su Povjerenstvu trebale dati ovlasti provjere podataka iz imovinskih kartica državnih dužnosnika preko banaka i Porezne uprave.

Naime, bankarska tajna zaštićena je međunarodnim ugovorima i takvim se podacima može pristupiti isključivo u okviru kaznene istrage, odnosno utvrđivanja kaznene odgovornosti dužnosnika za što su nadležna isključivo tijela kaznenog progona, a ne Povjerenstvo koje je administrativno tijelo, navodi Ustavni sud. Ističe i da Povjerenstvo nije specijalizirano za porezne, financijske i knjigovodstvene poslove niti je nadležno utvrđivati je li dužnosnik prijavio neistinite podatke s ciljem da prikrije stvarnu imovinu, jer o tome mogu odlučivati isključivo sudovi. Ukinuta je i ovlast Povjerenstva da “utvrđuje činjenice vlastitim radnjama” jer je riječ o nepredvidljivoj odredbi koja se može tumačiti vrlo široko, čak toliko da Povjerenstvo može ulaziti u domove dužnosnika i pretraživati ih.

Sukob interesa – što je to?

Hrvatska treba urediti sukob interesa, ali mora to učiniti na pravilan način, poštujući temeljna ustavna načela na kojima je ustrojena vlast, kazao je ustavni sudac izvjestitelj Mario Jelušić upozorivši da se u posljednjih 20 godina institut sukoba interesa često pogrešno razumijevao: ”Postoji potreba da objasnimo značenje tog instituta i jednom za svagda odvojimo ga od kaznene sfere ili bilo kakvog inkriminiranog ponašanja”.

“Stječe se dojam da se uz njega često automatski vezuje asocijacija na nešto što je a priori koruptivno, nešto što osobu koja se nađe u sukobu interesa označava kao osobu koja je počinila kažnjivo djelo ili je u najblažem obliku predstavlja kao nedostojnu, nemoralnu i korumpiranu osobu”, upozorila je i Omejec. Naglasila je da je sam zakonodavac u pojedinim odredbama zakona “pogrešno poistovjetio sukob interesa s kaznenim, odnosno koruptivnim ponašanjem, pa je Povjerenstvu dao ovlasti koje su inherentne progonu kaznenih djela i odlučivanju o kaznenoj odgovornosti”.

Kako zakonodavac ne bi u budućnosti bio zbunjen nad značenjem instituta sukoba interesa, ustavni suci jasno su naveli sljedeće: ‘Sukob interesa obuhvaća niz različitih životnih situacija u kojima se može zateći ili naći osoba u času preuzimanja javne funkcije ili tijekom njezina obnašanja. Za te je situacije karakterističan susret pojedine činjenice iz privatnog života osobe i činjenice da ta osoba obnaša određenu javnu funkciju. Te situacije često nastaju neovisno o volji osobe, spletom nia životnih okolnosti. Međutim, kad dođe do tog susreta privatnog i javnog, objektivno se stavlja bojazan da bi postojeći privatni interesi osobe mogli kompromitirati javni interes društvene zajednice time što bi mogli utjecati na neovisno, nepristrano i objektivno obnašanje njezinih službenih ovlasti. Objektivno postoji i bojazan da bi takva osoba mogla iskoristiti oficijelno svojstvo javnog dužnosnika kako bi zaštitila, sačuvala ili unaprijedila svoje specifične interese’.

Sukob interesa, prema tome, nije korupcija, niti je sprječavanje odnosno rješavanje već nastalog sukoba interesa područje koje na bilo koji način pripada kaznenom pravu ili nezakonitom postupanju općenito. Takva pravna narav sukoba interesa, međutim, ne znači i to da se u uređenom demokratskom društvu ne trebaju stvoriti pravni mehanizmi koji će opisane životne situacije djelotvorno sprječavati ili ih, u slučaju njihova nastanka, odmah djelotvorno rješavati. Razvitak istinske političke demokracije i pluralizma nezamisliv je bez djelotvornog pravnog uređenja sukoba interesa’.

Red je na zakonodavcu – hoće li i kako iskoristiti šansu?

Iako su pojedine odredbe Zakona ukinuli, ustavni suci ocijenili su da Zakon ne treba odbaciti u cijelosti, no jasno su poručili da je ‘sada red na zakonodavcu’, baš kao što bi bio red i da je zakonodavac ispoštovao rok od 90 dana koji si je sam zadao te da osnuje Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. “Ustavni sud dužan je upozoriti da zakoni u ovoj zemlji vezuju sve, pa i njihovog donositelja. Činjenica da Hrvatski sabor godinu i pol dana kasni s izvršenjem obveze na koju se sam obvezao postavlja pred Ustavni sud daljnju zadaću – naložiti Saboru izvršenje te zakonske obveze”, zaključila je Omejec i s kolegama Saboru odredila rok da do 15. veljače 2013. konačno provedu izbor predsjednika i članova Povjerenstva.

Premda ono zbog ukidanja pojedinih zakonskih odredbi neće imati do kraja definirane nadležnosti sve dok se ne donese novi zakon ili novela postojećeg, ‘ta činjenica nije smetnja za početak rada Povjerenstva’, smatraju ustavni suci. Međutim, naglašavajući da nije u njihovoj nadležnosti ispitivati zakonodavčev odabir načina procesa izbora članova Povjerenstva, ipak napominju da je aktualnim odabirom uvjeta za njihov izbor – država preuzela na sebe punu odgovornost i obvezu osigurati im sva potrebna materijalna sredstva, specijalizirano osoblje kao i stručnu izobrazbu koju bi mogli trebati u svrhu obavljanja svoje službe. Druga je mogućnost, napominju uvijek otvorena zakonodavcu, u budućnosti izmijeniti uvjete.

Solomon na Markovom trgu

Podsjetimo, naime, formiranje Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa jedna je od deset zadaća koje Hrvatska mora ispuniti da bi 1. Srpnja 2013. mogla postati članica Europske unije, navodi se u posljednjem izvješću o monitoringu Europske komisije koja je ranije odbila neke Vladine predložene zakonske promjene , a u stručnoj javnosti, uključujući organizacije civilnoga društva, bilo je dosta prigovora na račun Zakona upravo u smislu da je institut sukoba interesa pogrešno shvaćen i da bi Povjerenstvo trebalo njime upravljati, a ne glumiti DORH i USKOK.

Josip Leko, koji je u međuvremenu postao predsjednik Sabora, izrazio je zadovoljstvo odlukom Ustavnoga suda, kazavši, kako prenosi Hina, da je ‘zadovoljan što je u Hrvatskoj na djelu demokracija, ali nije sretan jer odluka Ustavnog suda znači da smo u jednom trenutku više vodili računa o političkim interesima nego o vladavini prava”. Odluku Ustavnog suda pozdravila je i organizacija civilnog društva GONG, koja u svojem priopćenjuocjenjuje da je današnjom odlukom otvoren put za donošenje novog i adekvatnijeg zakonskog rješenja kojim će se sukob interesa, ne samo sprječavati i kažnjavati, već će ga se sustavno prepoznavati i njime upravljati među dužnosnicima, službenicima i svim ostalim sudionicama procesa političkog odlučivanja, na svim razinama i u svim granama vlasti’.

No s druge strane, nalog Ustavnog suda Saboru da najkasnije do 15. veljače iduće godine osnuje Povjerenstvo, u GONG-u smatraju “solomonskim rješenjem kojim se smanjuje rizik produbljivanja institucionalnog vakuuma“, a Ministarstvo uprave pozivaju da što prije pokrene postupak izrade novog zakona na otvoren način, uključujući stručnu i aktivističku zajednicu.