Prestanak politizacije i instrumentalizacije sigurnosno-obavještajnog sustava i policije moguć je samo kroz uspostavu neovisnog i efikasnog građanskog nadzora

Ne ulazeći u političke i medijske obračune vezane uz posljednju aferu navodno neovlaštene upotrebe mjera tajnog prikupljanja podataka od strane policije, Centar za mirovne studije ovim putem podnosi zahtjev za cjelovitom i profesionalnom reformom sustava nadzora nad uporabom mjera kojima se zadire u ljudska prava.

Ne ulazeći u političke i medijske obračune vezane uz posljednju aferu navodno neovlaštene upotrebe mjera tajnog prikupljanja podataka od strane policije,Centar za mirovne studije ovim putem podnosi zahtjev za cjelovitom i profesionalnom reformom sustava nadzora nad uporabom mjera kojima se zadire u ljudska prava.

Već dugi niz godina građani upozoravaju na slabe karike u sustavima nadzora policije i sigurnosno-obavještajnih službi što u konačnici rezultira političkim prepucavanjima među političkim elitama ali i povredama ljudskih prava građana. Time se uvelike gubi povjerenje građana u sustav koji oni financiraju i koji postoji da bi štitio njihova ljudska prava.

Ujedno, kontinuirano curenje informacija povjerljivog sadržaja koje uistinu nisu uvijek od javnog interesa doprinosi opstruiranjima sudskih procesa i istraga što u konačnici ima reperkusije kako na povjerenje građana u pravosudni sustav tako i u nacionalnu sigurnost države. Još je poraznije kada činjenice sve više upućuju na to da je curenje informacija povezano sa politizacijom čitavog sustava koji mora primarno služiti građanima RH, a ne uskim stranačkim interesima. Iznimnom politizacijom tzv „špijunskih afera“ gubi se povjerenje i u politiku i sigurnosni sustav RH, te je u ovom trenutku jedini izlaz iz te situacije uspostava potpuno neovisnog i efikasnog građanskog nadzora nad sustavom koji ima zakonske ovlasti zadiranja u ljudska prava.

Da bi se to ostvarilo potrebno je reformirati sustav nadzora na sljedeći način:

1. Odmah pristupiti izradi i donošenju posebnog Zakona o građanskom nadzoru nad mjerama tajnog prikupljanja podataka od strane sigurnosno-obavještajnih agencija i policije na način da:
a) definira se novo, jedinstveno i potpuno samostalno tijelo za nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija i policije u dijelu primjene mjera tajnog prikupljanja podataka koje uz to ima i funkcionirajući ured
b) da se tijelo za nadzor sastoji od predstavnika organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava, predstavnicima akademske zajednice koji se bave sigurnosnim pitanjima i pitanjima prava građana, te stručnjaka za mjere tajnog prikupljanja podataka. Tražimo da članove tijela bira Savjet za razvoj civilnog društva kako bi se u potpunosti izbjegli politički utjecaji i dogovori oko članova, a članovi ne smiju biti pripadnici stranaka, moraju imati visoke kompetencije iz zaštite ljudskih prava te druge potrebne specijalnosti
c) tijelo mora imati jasnu ovlast nenajavljenog i u potpunosti otvorenog pristupa svim institucijama i pojedincima koji rade na mjerama tajnog prikupljanja podataka, te ovlasti slobodnog informiranja javnosti o utvrđenim povredama ljudskih prava građana kroz mjere tajnog prikupljanja podataka, te narušavanju profesionalnosti i depolitiziranosti sustava kada je to opravdano zaštitom javnog interesa uz potrebnu zaštitu nacionalne sigurnosti i osobnih podataka

2. Mjere tajnog prikupljanja izlista telefonskih brojeva (bilo od strane sigurnosno-obavještajnih agencija ili od strane policije) moraju se staviti i pod pravosudni nadzor, tj. za njihovo provođenje je potrebno odobrenje nadležnog suda kako bi se procijenila opravnost i neophodnost takvih zahtjeva

3. Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost mora se otvoriti prema vanjskim stručnim članovima koji bi unaprijedili rad tog Odbora i doprinjeli većem povjerenju građana u saborske institucije zadužene za nadzor nacionalne sigurnosti.

4. Hitno prekinuti sa višegodišnjom praksom da Ministar unutarnjih poslova ujedno ima funkciju člana Vlade zaduženog za nacionalnu sigurnost, a time i funkciju predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija jer to dovodi do koncentracije sigurnosno-obavještajnih informacija u jednoj osobi .

Jedino na ovaj način političari mogu vratiti povjerenje građana u sustav. U suprotnome doći će do daljnje erozije povjerenja, što u konačnici znači i do erozije demokracije u RH.