Članstvo u EU – kraj tranzicije, ali ne i transformacije Hrvatske

epa03621509 Flags are seen in front of the European Parliament in Strasbourg, France, 13 March 2013. The European Parliament rejected the compromise of EU governments for the financial planning of the European Union until 2020. EPA/PATRICK SEEGER

Hrvatski put u EU bliži se kraju, no zadnje minute toga maratona treba istrčati fokusirano i imajući na umu da pored istaknutih 10 zadaća u monitoring izvješću EK, postoji još niz zadataka koje Hrvatska treba obaviti da bi 1. srpnja 2013. doista postala punopravna članica europske obitelji, a ni tu posao ne staje jer transformacija se nastavlja s obzirom da je riječ o procesu čiji rezultat treba biti održivost reformi u cilju što kvalitetnijeg života hrvatskih građana kao građana Europske unije – sukus je održane rasprave na tematskoj sjednici Odbora za europske integracije u suradnji s koalicijom organizacija civilnog društva Platforma 112.

‘Članstvom u EU prestaje proces tranzicije, ali se nastavlja proces transformacije ukupnog društvenog sustava i sustava vrijednosti, institucionalnog jačanja, pravnog sustava i ukupnog mentalnog sklopa – što je najzahtjevnija reforma. Monitoring prestaje članstvom u EU, ali reforme i rad na njihovoj održivosti se nastavljaju’, poručio je potpredsjednik Vlade Neven Mimica na tematskoj sjednici saborskog Odbora za europske integracije povodom otvaranja dijaloga sa zainteresiranom javnošću i boljeg razumijevanja Sveobuhvatnog izvješća u najzahtjevnijem poglavlju – Poglavlju 23: Pravosuđe i temeljna ljudska prava.

Dobro prolazno vrijeme na kraju maratonske utrke nije dovoljno

Osvrnuvši se na Izvješće, Mimica je kazao da ono za Vladu ‘objektivno, konstruktivno i motivirajuće’ i iako se može shvatiti kao ‘dobro prolazno vrijeme pri kraju gotovo maratonske utrke, ne zadovoljavaju se samo time’ te da ima još puno posla kako bi Hrvatska mogla funkcionirati kao redovna članica u kojoj se poštuje, primjenjuje te nastavlja ugrađivati temeljne vrijednosti na kojima funkcionira EU’, pri čemu ‘veliku i važnu ulogu ima Sabor – uspostaviti institucionalni sustav praćenja procesa i održivosti reformi’, na što upozorava i Platforma 112. S obzirom na široke rasprave oko (ne)spremnosti ulaska Hrvatske u EU, Mimica kazao je da je tu ‘došlo do nerazumijevanja’ i drugačijeg tumačenje izvješća o monitoringu između Europske komisije i nekih političkih krugova u zemljama članicama s obzirom da stvari treba gledati u širem kontekstu, naime, u pojedinim članicama na djelu je predizborna kampanja. Zadatak Hrvatske nije ni bio da bude spremna za članstvo u listopadu 2012. nego je je trebalo vidjeti ima li dovoljno elemenata da Hrvatska bude spremna do datuma pristupanja’.

Neprocjenjivu i dosad nedovoljno prepoznatu vrijednost u cijelom procesu imaju otvorenost prema građanima te suradnja između Vlade i Sabora s organizacijama civilnoga društva, a korak u tom smjeru je održana tematska sjednica saborskoga Odbora za europske integracije u suradnji s Platformom 112, na što se osvrnuo i njegov predsjednik SDP-ov Daniel Mondekar, koji je istaknuo važnost komunikacije s građanima u ovom osobito izazovnom vremenu i podizanja transparentnosti Sabora do kojih je, naglasio je, aktualnoj vlasti izuzetno stalo. ‘Od samog ispunjavanja konkretnih zadaća je važnije razumijevanje da cilj nije samo pristupanje, nego stvaranje države na zdravim temeljima. Sabor se mijenja i nastavit će se mijenjati, a promjene će se širiti u velikim valovima i na druge odbore jer nećemo sebično za sebe držati teme, nego će u njih osim odbora biti ukljčeni i vanjski eksperti’, najavio je Mondekar.

Ulazak u EU i kvaliteta života mora se odraziti na građane

‘Informiranje i komunikacija su načini da građani vide rad institucija, neovisno o tome tko je na vlasti’, upozorio je Paolo Berizzi, savjetnik pri Delegaciji Europske unije u Hrvatskoj, koji je poručio da se iako ima još posla, učinjeni napredak. Da se ‘transformacija mora nastaviti, jer bez toga je riječ o besmislenom procesu te stoga treba jačati sve institucionalne mehanizme uz interakciju parlamenta, Vlade i civilnog društva zbog važnosti naslijeđa reformi’, upozorila je Marina Škrabalo govoreći u ime Platforme 112, posebno istaknuvši da je ‘najveća lekcija naučena iz procesa pristupanja Hrvatske, pravodobno ulaganje u vladavinu prava jer to treba biti temelj,a ne krov’. ‘Pravednost procesa pristupanja mora biti u našim umovima i srcima, ulazak u EU i kvaliteta života se mora odraziti na život građana koji se svih ovih godina osjećaju udaljeno i iznevjereno od političke elite, stoga treba obratiti pažnju na najobespravljenije i nazanemarenije’, zaključila je Škrabalo.
 
Među mnogima od problema koji muče građane, a na koje su u kontekstu Pravosuđa i temeljenih ljudskih prava podsjetili pripadnici organizacija civilnog društva u okviru Platforme 112, nalaze se besplatna pravna pomoć koju je u Hrvatskoj i dalje vrlo teško ostvariti, diskriminirane civilne žrtve rata, nepokretanje istraga protiv aktualnih i bivših visokih dužnosnika za koje postoje određene indicije u vezi njihove odgovornosti oko ratnih zločina, stambeno zbrinjavanje i povratak imovine, stanarska prava, problematika azila, ali i prava svih onih prekršenih manjkom transparentnosti i viškom korupcije.

‘Imamo 10 jasnih zadataka, ali moramo biti svjesni da ih treba ispuniti u nekoliko mjeseci i svi se moramo fokusirati da ono što se traži iz izvješća, bude ispunjeno. Možemo raspravljati je li čaša na pola puna ili na pola prazna, ali moramo biti spremni do idućeg izvještaja jer se neke ratifikacije neće dogoditi’, upozorio je naposljetku Siniša Rodin, predstojnik Katedre za Europsko javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagreb te zaključio: ‘Vrijeme jest faktor i potrebna je maksimalna koncentracija. Ne sumnjam da ćemo ispuniti uvjete, ali riječ o najnižem pragu i ne smije to kod nas stvoriti neko ogromno zadovoljstvo jer je riječ tek o početku’.