Zakon o registru birača prošao prvu stepenicu, upitno pravo glasa 17.000 ljudi

Hrvatska bi konačno trebala dobiti popis birača koji više odgovara stvarnom stanju stvari, međutim, Zakonu o registru birača koji je dobio podršku u prvom čitanju u Saboru usprotivio se HDZ jer smatra da se njime želi ograničiti biračko pravo dijelu hrvatskih državljana, posebno tzv. dijaspori. No s druge strane, malo tko se sjetio diskriminiranih 17.000 građana kojima je i dalje uskraćeno pravo glasa.

Hrvatska bi konačno trebala dobiti popis birača koji više odgovara stvarnom stanju stvari, međutim, Zakonu o registru birača koji je dobio podršku u prvom čitanju u Saboru usprotivio se HDZ jer smatra da se njime želi ograničiti biračko pravo dijelu hrvatskih državljana, posebno tzv. dijaspori. No s druge strane, malo tko se sjetio diskriminiranih 17.000 građana kojima je i dalje uskraćeno pravo glasa.

Hrvatskoj je nužan popis birača koji se temelji na stvarnom stanju biračkog tijela jer po evidenciji MUP-a prebivalište u Hrvatskoj ima oko pet milijuna građana, a u isto vrijeme je oko 4,4 milijuna osoba u popisu stanovništva, odnosno oko 600 tisuća ljudi manje nego u policijskoj evidenciji, kazao je ministar uprave Arsen Bauk, predstavljajući Saboru prijedlog Zakona o registru birača u prvom čitanju. Iz toga proizlazi i nesređeno stanje u biračkim popisima, što posebno do izražaja dolazi u dijelovima Hrvatske gdje je prije Domovinskog rata većinski živjelo srpsko stanovništvo, koje je ostalo u evidencijama prebivališta, kao i u područjima koja graniče s BiH, gdje s obje strane granice žive osobe s hrvatskim državljanstvom, upozorio je Bauk.

Što donosi novi Zakon o registru birača?

Prijedlogom novoga Zakona registar birača bio bi uspostavljen kao jedinstvena elektronička baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije – registar birača i popis birača. U popis birača iz registra ušli bi svi hrvatski građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice, njih oko 3.750.000 što je puno realniji broj od sadašnjih 4.100.000 koliko imamo u popisu birača. Preostalih 339.650 osoba biračko bi pravo mogle ostvariti ako svoje osobne dokumente usklade sa zakonom, odnosno dobiju važeću osobnu iskaznicu, što je i minimum koji bi država trebala zahtijevati od pojedinca ili da na dan izbora od nadležnog ureda državne uprave dobiju potvrdu temeljem koje se iz registra mogu upisati u popis birača, objasnio je Bauk.

Registar bi se odnosio na elektroničku bazu o biračima koji imaju biračko pravo i vodio se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije (onih sa stalnim boravištem u Hrvatskoj, onih koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, te državljana EU). Popis birača sastavljao bi se nakon zatvaranja registra, a zaključivao bi se najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje izbora, odnosno referenduma. Zakonska je novina i institut aktivne registracije za hrvatske državljane bez trajnog boravišta u Hrvatskoj, koji žele glasovati na izborima ili na državnom referendumu. Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore te bi samo aktivno registrirani birači mogli ući u popis birača – u inozemstvu će ih obavljati diplomatsko-konzularna predstavništva, a u Hrvatskoj nadležni uredi prema mjestu gdje će se birači zateći na dan izbora odnosno referenduma.

Bauk očekuje da će se tim rješenjem smanjiti broj od 450.000 birača bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno onih koji žive u dijaspori, i to na način da će se odrediti točna brojka onih koji se registriraju pred svake izbore, a ukloniti svaka mogućnost da se na popisu birača nađu umrle osobe. Time ćemo dobiti realniji broj birača zainteresiranih za glasanje u Hrvatskoj što bi nam u nekom od sljedećih izbornih ciklusa omogućilo uvođenje nekih drugih instrumenata za ostvarivanje biračkog prava, a ne glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, poručio je Bauk. Zakon predviđa i da će svi hrvatski državljani biti upisani na općem biračkom popisu prema mjestu prebivališta, a pripadnici nacionalnih manjina i na dodatnom biračkom popisu. Tako se želi ukinuti dosadašnja segregacija da se pripadnici manjina moraju na samom biračkom mjestu nacionalno izjašnjavati.

Saborski klubovi dali podršku, HDZ rogoborio

Iako su svi saborski klubovi danas podržali nakanu uređivanja biračkih popisa, HDZ se žestoko usprotivio prijedlogu zakona o registru birača, prigovorivši Vladi da tim rješenjem želi ograničiti biračko pravo dijelu hrvatskih državljana, posebno onima koji žive izvan Hrvatske, tzv. dijaspori. ‘Ne može se biračko pravo oduzeti osobama kojima je to pravo dao Ustav”, naglasio je bivši ministar uprave HDZ-ov saborski zastupnik Davorin Mlakar, ističući da je HDZ itekako zainteresiran za uređenje popisa birača, ali ne na način kako to predlaže Vlada.

Nada Turina Đurić najavila je potporu HNS-a predloženom zakonu, te pozvala da se u ovo doba ‘posvemašnje informatizacije’, razmotri mogućnost elektronskog glasovanja na izborima, odnosno putem interneta. HDSSB-ov Boro Grubišić također je zamjerio odnos prema iseljenoj Hrvatskoj, na što mu je Turina Đurić odgovorila kako u HNS-u smatraju deplasiranim slušati ‘prodike od stranke u kojoj ima eksperata za brojanje glasova i glasačkih kutija’. Aludirala je, naime, na priznanje HDSSB-ovca Ivana Drmića da je kad je bio u HDZ-u, sudjelovao u namještanju stranačkih izbora 2002. na kojima je na čelo HDZ-a došao Ivo Sanader. Grubišić je od predsjedavajuće Dragice Zgrebec zatražio da opomene HNS-ovu zastupnicu, koja, rekao je, svjesno obmanjuje javnost, ističući kako HSSSB nikada nije svoje vodstvo birao na nelegalan način, te poručio HNS-u da se ‘skrio iza skuta SDP-a kako bi dobio svojih 15 zastupnika’.

Kad će više popis stanovništva i zašto 17.000 ljudi nema pravo glasa?

I IDS-ov Damir Kajin smatra da predloženi zakon treba podržati kako bi se sredio nered i uklonile nelogičnosti, napominjući da je Hrvatska jedna od rijetkih država koja ima više birača od stanovnika. Međutim, brine ga to što ne znamo ni koliko imamo birača, niti koliko stanovnika, zapitavši se kada će javnost konačno biti upoznata s rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovnika, na što mu je Bauk kazao da će u prosincu ove godine biti gotovi podaci vezani za nacionalni sastav te vjeroispovijest hrvatskih građana.

Za SDSS-ovog Milu Horvata nema dvojbe oko toga da u biračke popise treba uvesti reda, no brine ga kategorija ‘trajnog boravka’ koja nije jasno regulirana. Dragutin Lesar, šef Hrvatskih laburista izrazio je nezadovoljstvo jer vladajući ponovno zakonska rješenja vezana uz izbore žele donijeti tek pola godine prije lokalnih izbora, prozivajući ih da se Hrvatska još uopće nije ozbiljno počela pripremati za izbore za Europski parlament, koji bi se, po njegovu mišljenju, trebali održati isto kao i lokalni.

S druge strane, ovlaš spomenuto ostalo je pitanje gotovo 17.000 osoba u Hrvatskoj, koje bi i nadalje trebale ostati bez temeljnog ljudskog prava – prava glasa. Riječ je o punoljetnim osobama koje su najčešće na temelju teškog tjelesnog invaliditeta, duševne bolesti ili intelektualnih teškoća u potpunosti lišene poslovne sposobnosti, tj. svojstva da očitovanjem svoje volje stječu prava ili obveze, a kako bi u njihovo ime važne životne odluke donosile druge osobe. Na to pitanje upozorava Platforma 112, među čjim se zahtjevima nalazi i onaj o omogućavanju biračkog prava osobama koje su lišene poslovne sposobnosti u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Bauk je kazao da je potrebna edukacija tih osoba kako bi mogle ostvariti biračko pravo, dok je njegova stranačka kolegica Tonka Ivčević kazala: ‘Tražimo da se ponovno razmotri inicijativa Platforme 112 za ostvarivanje biračkog prava za osobe s invaliditetom!’ Prijedlog je podržao i Lesar dok je SDP-ov Peđa Grbin kazao da je za da im se omogući biračko pravo, ali da podržava sudski postupak.

Naime, umjesto ravnopravnog upisa u registar, u aktualnom Prijedlogu Zakona o registru birača Ministarstvo uprave predlaže da sve osobe koje su dosad lišene poslovne sposobnosti i dalje ostanu bez biračkog prava dok bi za buduće slučajeve Ministarstvo uvelo postupak pred sudom pred kojim bi se osobe lišene poslovne sposobnosti lišavalo i biračkog prava. Iako ovakav prijedlog potvrđuje dosadašnje stanje, Platforma 112 upozorava da je protivan Ustavu koji u članku 45. definira da hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom zbog čega se pred Ustavnim sudom već nalaze dva zahtjeva za ocjenom ustavnosti takvih rješenja.

hina/gong.hr