‘Hrvatska mora ozbiljno shvatiti dobivene zadaće prije ulaska u EU’

Zagreb, 12.04.2012 - (Ilustracija) Hrvatski graðani u nedjelju æe prvi puta birati svojih 12 zastupnika u Europskom parlamentu, jedinoj europskoj instituciji èiji se èlanovi biraju izravno, a uz Vijeæe ministara èini zakonodavnu vlast Europske unije u koju æe Hrvatska uæi 1. srpnja. Arhivska fotografija od 24.2.2011. godine prikazuje zastave Republike Hrvatske i Europske Unije na zgradi Vlade u Zagrebu. foto FaH/ Damir SENÈAR/ ik

Nema razloga za zabrinutost oko hrvatskog izvješća i nikakav monitoring Hrvatske nakon stupanja u članstvo ne dolazi u obzir, međutim, treba ozbiljno shvatiti deset zadaća dobivenih od Europske komijsije koje Hrvatska mora ispuniti prije pristupanja Europskoj uniji – poručili su prilikom predstavljanja godišnjeg izvješća o proširenju Europske unije povjerenik EK za proširenje Štefan Fuele i šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren.

Nema razloga za zabrinutost oko hrvatskog izvješća i nikakav monitoring Hrvatske nakon stupanja u članstvo ne dolazi u obzir, međutim, treba ozbiljno shvatiti deset zadaća dobivenih od Europske komijsije koje Hrvatska mora ispuniti prije pristupanja Europskoj uniji – poručili su prilikom predstavljanja godišnjeg izvješća o proširenju Europske unije povjerenik EK za proširenjeŠtefan Fuele i šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren.

‘Hrvatska nastavlja napredovati u usvajanju i provedbi europskog zakonodavstva i sada dovršava usklađivanje s europskom pravnom stečevinom’, kazao je povjerenik EK za proširenje Štefan Fuele, dodajući da ‘nikakav monitoring Hrvatske nakon stupanja u članstvo ne dolazi u obzir’. Međutim, da bi 1. srpnja 2013. postala punopravna članica europske obitelji, Hrvatska ipak još mora ispuniti neke zadaće iz područja koja pokrivaju tri poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava te Pravda, sloboda i sigurnost. ‘Vrlo je važno da Hrvatska usmjeri pojačanu pozornost kako bi dovršila svoje pripreme na vrijeme tako da se to odrazi u završenom izvješću o monitoringu koje će Komisija predstaviti u proljeće 2013.’, napomenuo je Fuele.

Kad se pogledaju zadaće koje su pred Hrvatskom, nema iznenađenja: potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera da bi se pronašlo održivo rješenje za 3. maj i Brodotrogir u cilju dovršenja restrukturiranje brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona da bi se osiguralo provedbu sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka.

Nadalje, navodi se i uspostava Povjerenstva za sukob interesa da bi ono moglo početi raditi; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama da bi se pojačalo pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osiguralo provedbu zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012.; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; tejačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.

Da je ‘sveobuhvatno monitoring izvješće za Hrvatsku prilično pozitivno, ali da Hrvatska spomenute zadaće mora ozbiljno shvatiti i ispuniti ih prije pristupanja EU’, upozorio je u Zagrebu šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren, koji je zajedno s novinarima uživo u Informacijskom centru Europske unije u Zagrebu pratio konferenciju povjerenika Fuelea u Europskom parlamentu.

Neovisni ‘domaći’ monitoring – ‘interesantna ideja’

Fuele je kazao da nema nikakvog razloga sumnjati da Hrvatska neće ispuniti zadaće pri čemu je dodao da se slučajevi Rumunjske i Bugarske ne mogu uspoređivati s Hrvatskom, ali i da Komisija ima instrumente, premda ih nije posebno naveo, kojima može potaknuti ispunjenje obveza. S obzirom na potrebu nepovratnosti potrebnih reformi i u nastojanju izbjegavanja reprize slučaja Rumunjske i Bugarske, ponukan novinarskim pitanjem Vandoren se osvrnuo na zahtjev Platforme 112 koji se odnosi na trenutnu uspostavu učinkovitog nadstranačkog mehanizma smještenog u Hrvatskom saboru, s mandatom praćenja provedbe i osiguranja nepovratnosti i kvalitete svih reformi proisteklih iz pregovora, kazavši da je ‘po njegovom mišljenju, riječ o interesantnoj ideji’.

‘Ohrabrujem vlasti da učine ono što je preostalo do pristupanja’, naglasio je Vandoren te pored ostalog podsjetio da EK također očekuje od Vlade da učini više u cilju poboljšavanja investicijske klime, a upitan je li iznenađen što se stalno spominju brodogradilišta, odgovorio je: ‘Ne radi se o iznenađenju, zna se da je restrukturiranje brodogradilišta u nizu zemalja članica također bila teška, složena i dugačka procedura, ali se nadam se da će uskoro biti postignut potreban napredak u Hrvatskoj’.

Što se tiče pitanja Ljubljanske banke i mogućnosti da ono ugrozi ulazak Hrvatske u EU, Vandoren je podsjetio da ‘to pitanje nije povezano s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora i daEK već duže vrijeme ohrabruje i nastavit će ohrabrivati Hrvatsku i Sloveniju da postignu obostrano zadovoljavajuće rješenje’. ‘Ja sam uvjeren da će to biti učinjeno na vrijeme kako ne bi bilo problema glede pristupanja. To trebaju riješiti dvije zemlje’, zaključio je Vandoren i kazao da smatra da postoje razlozi za optimizam s obzirom da su stručnjaci dviju zemalja dogovorili da će predložiti svojim ministrima da ovaj put zajedno potraže rješenje za pitanje štednje u Ljubljanskoj banci pred Bankom za međunarodna poravnanja u Baselu. Naime, iako je kazao da je vidio pisanja medija da će banka u Baselu odbiti taj zahtjev, upozorio je da osim što ju nije vidio, nije siguran da se radi o konačnoj odluci.

Osvrnuo se Vandoren i na sporazum između RH i BiH, odnosno, Ugovor Tuđman-Izetbegović, ustvrdivši kako ‘misli da jebilo kakav napor u pogledu rješavanja bilateralnih pitanja između Hrvatske i bilo koje druge zemlje u regiji korak u pravom smjeru’. A kad je riječ o hrvatskom ulasku u schengensku zonu, kazao je da on ovisi o tome kad će Hrvatska za to biti spremna: ‘Kao što znate, to neće biti učinjeno automatski kada Hrvatska postane članicom EU-a iduće godine’, naime, ‘prije toga treba ispuniti određene uvjete. Ja se nadam da će Hrvatska to moći učiniti brže od onih zemalja koje su se pridružile EU-u 2007. godine’.