Izbor Povjerenstva za sukob interesa – novo ispunjavanje forme bez sadržaja

epa03644178 A businessman uses a tablet computer at a park in Tokyo, Japan, 29 March 2013. Japan's unemployment rate edged up by 0.1 percentage points to 4.3 per cent in February 2013, the government said 29 March 2013. The number of unemployed people dropped by 120,000 from a year earlier to 2.77 million, falling year-on-year for the 33rd consecutive month, the Ministry of Internal Affairs and Communications said. EPA/KIYOSHI OTA

Izbor Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa predstavlja jedan od posljednjih testova političke volje za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, a time i za borbu protiv korupcije. No, sudeći prema dosad viđenom, a u tijeku je već treći pokušaj izbora, teško se oteti dojmu da će to tijelo, kakvim ga je u novom zakonu zamislila bivša vlast i kojemu se od samoga početka spočitava moguće zloupotrebe velikih ovlasti, ali i nedovoljno hrabrosti da se javno progovori o eventualnim političkim pritiscima, imati iole značajniju ulogu od pukog ispunjavanja forme.

Izbor Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa predstavlja jedan od posljednjih testova političke volje za sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, a time i za borbu protiv korupcije. No, sudeći prema dosad viđenom, a u tijeku je već treći pokušaj izbora, teško se oteti dojmu da će to tijelo, kakvim ga je u novom zakonu zamislila bivša vlast i kojemu se od samoga početka spočitava moguće zloupotrebe velikih ovlasti, ali i nedovoljno hrabrosti da se javno progovori o eventualnim političkim pritiscima, imati iole značajniju ulogu od pukog ispunjavanja forme. Stoga je nejasno zašto nova vlast pristaje na to trošiti vrijeme i birati ‘kvazitijelo kojega se ne bi posramio ni kralj Aleksandar’ i izbor kojega je kao oporba bojkotirala, a čeka i pravorijek Ustavnoga suda Republike Hrvatske.
 
U Saboru ovih dana pokušavaju već treći put sastaviti novo Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, naime, nakon što je u veljači prošle godine HDZ-ova vlast donijela novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, već su dva pokušaja neslavno propala, a mnogi misle da neće biti ni treće sreće. No, s obzirom da u procesu monitoringa i pristupanja Hrvatske Europskoj uniji ne može biti izmjena prethodno dogovorenih pravila, Kukuriku koalicija provodi zakonske odredbe premda je njima nezadovoljna zbog čega su neki od njezinih zastupnika bili podnijeli i zahtjev za ocjenu ustavnosti.

Prevencija umjesto represije

Moral se zakonom ne može propisati, ali određena edukativna svojstva u smislu bolje spriječiti, nego liječiti, ne treba otpisati, pa bi tako i jedna od uloga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa prvenstveno trebala biti upravljanje sukobom interesa i upozoravanjem na to, kako ga nazivaju, ‘predvorje korupcije’, jer ono ne znači korupciju samu po sebi. No, to bi moglo biti prilično teško ako je moguće da u Povjerenstvu završe ljudi koji nisu našli za shodno ni pročitati Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Umjesto tijela zaduženog za prevenciju, u državi bi moglo biti stvoreno novo represivno tijelo, a to između ostalog postavlja i (premda ne posve neosnovano, ali u ovom kontekstu preširoko) pitanje čemu onda imamo imamo ona postojeća?

Članovi Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa imat će uvid u financije predsjednika države, predsjednika Vlade i ministara, njihovih zamjenika i pomoćnika, svih saborskih zastupnika, predsjednika i sudaca Ustavnog suda, guvernera, zamjenika guvernera i viceguvernera HNB-a, glavnog državnog revizora i zamjenika, pučkog pravobranitelja i zamjenika, svih pravobranitelja, ravnatelja državnih upravnih organizacija, ravnatelja AUDI-a, HZZO-a, HZMO-a, HZZ-a, glavnog državnog rizničara, glavnog inspektora Državnog inspektorata.

Imat će uvid i u financije ravnatelja Vladinih agencija, direkcija i zavoda, dužnosnike Ureda Predsjednika Republike, načelnika i zamjenike načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, glavnog inspektora obrane, zapovjednika i zamjenika grana Oružanih snaga, članova Državnog izbornog povjerenstva i financije svih čelnika lokalnih vlasti, kao i finacije samih članova Povjerenstva, te će sve spomenute moći pozvati i na podnošenje ostavke.

A sve to, (ako zadovolje uvjete od visoke stručne spreme i osam godina radnog iskustva i ako se protiv njih ne vode kazneni postupci te u posljednjih pet godina nisu bili članovi nijedne političke stranke, dok predsjednik Povjerenstva uz to mora biti pravne struke te imati završen pravosudni ispit), za plaću između 15.000 i 17.000 kuna. Uz sigurno radno mjesto na najmanje pet godina s time da izbor može biti jednom ponovljen, i pri čemu bi ih nakon isteka trebala dočekati njihova prijašnja radna mjesta.

‘Posao iz snova’ – a za zakon tko pita?

Ne čudi da su za ‘posao iz snova’, pristigle kandidature čak 199 kandidata, od kojih, doduše, ‘samo’ 123 udovoljavaju uvjetima, a među njima su 45 diplomiranih pravnika, 19 ekonomista, 10 politologa, 11 profesora, 23 inženjera, pet kriminalista, četiri doktora te jedan sociolog i jedan defektolog. Tko će od njih na kraju biti predložen saborskim zastupnicima koji će potom većinom glasova donijeti odluku, kazat će saborski Odbor za imenovanja koji ovih dana u krnjem izdanju (jer neki se ne pojavljuju, a dio nije siguran oko toga što bi pitao) ‘trpi napore’ prilikom desetminutnog ispitivanja po svakome od 30 kandidata koliko ih je svaki dan raspoređeno tijekom tjedna. I pored ostalog čuje sljedeće izjave:

‘Ne plaši me ovlast da mogu nekome ući u stan. Ja sam, kako bih rekao, društveni čovjek. Zapjevam sam na trgu ako me nešto pritisne’. Ili: ‘Ja ne mislim da su svi ljudi lopovi. Oni koji jesu, što god radili, oni će to napraviti. Ja znam jako malo ljudi koji su lopovi i koji će uzeti nešto. Ovi drugi to poprilično lijepo skrivaju, ali zna im netko drugi kupiti veliki televizor, pa im dostaviti pa ovo, pa ono. Mislim da u takvim nekakvim drugim sitnicama postoji hrpa nekakvih sukoba interesa koji se ne vide, ali bi ovo povjerenstvo moglo pripomoći da se to nađe’. Neki od prijavljenih zakon nisu niti pročitali, dok su neki koji su u njegovoj izradi sudjelovali upozorili da bi na Ustavnom sudu mogao pasti.

Mišljenje o Povjerenstvu iznio je tijekom posljednjeg aktualnog prijepodneva početkom jesenskog zasjedanja Sabora i premijer Zoran Milanović: ‘To je tijelo za pritisak među jednakima, dakle, da jedni drugima naprosto kopamo, ako hoćete, po savjesti, ali ne da to bude pararepresivno tijelo na koje se javilo dvije stotine ljudi jer su čuli da je dobra plaća! Kriza je. Tu očekujem da me podržite. Ja sam rekao da ne želim uopće običnom većinom da o tome ovdje odlučujemo! Mi smo sada zbog vašeg zakona u situaciji da te ljude odaberemo običnom većinom. Ja to ne želim jer će me optužiti da smo izabrali svoje prijatelje koji su se javili i koji će onda kopati po vašim računima. To je pogrešno! Za to postoje sudovi i policija, DORH i sudski nalozi. Idemo poštivati državu! To je naša država!’.

Zašto javnost opet nema pravo znati?

Da u toj državi nema mjesta tijelu koje će biti ‘organ gonjenja zbog prevelikih represivnih ovlasti’, tvrdi i GONG, baš kao što i upozorava da ne bi trebalo biti mjesta niti za one koji se prijavljuju na javne funkcije, a ne žele objaviti svoje životopise. Naime, kad su ovlasti tako široko postavljene i kad se o izboru ne odlučuje dvotrećinskom većinom, potrebna je još veća pažnja pri odabiru članova Povjerenstva te izbor među kandidatima treba biti transparentan kako bi se izabralo najbolje osobe – i s osobnim i s profesionalnim integritetom, a što je osim iz razgovora, moguće provjeriti i temeljem podataka iz njihovih životopisa u koje bi uvid trebali imati i građani jer su oni ti koji ih plaćaju i u čijem interesu trebaju obavljati svoj posao.

No, odluka o tome zasad je još na čekanju, naime, čeka se pravorijek Ustavnog suda kojemu se GONG žalio jer je Upravni sud početkom godine odbio GONG-ovu tužbu nakon što je Odbor za imenovanja odbio dati preslike životopisa svih kandidata koji su se javili na prošlogodišnji prvi javni poziv za Povjerenstvo. Upravni sud ustvrdio je da je potrebno zaštiti osobne podatke kandidata, pa je koristeći se tom odlukom Odbor za imenovanja sada zaključio da će pribaviti dozvolu za objavu od strane onih koji uđu u konačan izbor. Iako se, primjerice, kod izbora sudaca Ustavnog suda ili izbora Pučkog pravobranitelja koji je u tijeku, uredno objavljuju životopisi svih kandidata.

Istovremeno, pojedini kandidati GONG-u šalju svoje životopise jasno shvaćajući da javnost ima pravo znati neke podatke iz života onih koji će za njihov novac nadgledati političare i dužnosnike koji raspolažu novcem poreznih obveznika. Dok i ostali, uključujući i najviša tijela vlasti, ne dožive tu spoznaju, i dalje na snazi stoji opasnost da Hrvatska dobije još jedno tijelo koje će služiti samo kao paravan borbe protiv korupcije u državi čiji se vlastodršci bez obzira na političku orijentaciju deklariraju kao pristalice dobre vladavine.