U očekivanju drugačijeg Sabora

Zagreb, 09.04.2013 - Hrvatski sabor sutra poèinje 8. sjednicu u sedmom sazivu, na kojoj se oèekuje donošenje rebalansa ovogodišnjeg državnog proraèuna. Na arhivskoj fotografiji zastupnici tijekom sjednice Hrvatskog sabora 14.12.2012. godine. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ds

S početkom jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora, organizacije civilnog društva udružene u Platformu 112 pozivaju sve saborske zastupnike na snažnije zalaganje za otvorenost parlamenta prema građanima. Hrvatski sabor treba osnažiti kao središnju političku instituciju za osiguranje legitimnosti i otvorenosti ukupnog političkog procesa, odgovornog ne samo za izglasavanje zakona, nego i za nadzor izvršne vlasti i ukupno oblikovanje javnih politika.

S početkom jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora,organizacije civilnog društva udružene u Platformu 112 pozivaju sve saborske zastupnike na snažnije zalaganje za otvorenost parlamenta prema građanima. Hrvatski sabor treba osnažiti kao središnju političku instituciju za osiguranje legitimnosti i otvorenosti ukupnog političkog procesa, odgovornog ne samo za izglasavanje zakona, nego i za nadzor izvršne vlasti i ukupno oblikovanje javnih politika.

U skladu s Deklaracijom o parlamentarnoj otvorenosti, globalne inicijative organizacija civilnog društva za praćenje rada parlamenata, otvorenost se mjeri lakoćom pristupa informacijama o njegovoj ulozi i funkcijama, pripremama zakona i njihovih amandmana, temama i rasporedima rasprava, zapisnicima saborskih tijela i fonogramima plenarnih sjednica i slično. Građanima je potrebno osigurati pravovremene, potpune i točne informacije o njihovim zastupnicima: čime se bave, kako glasaju, s kime se sastaju, jesu li u sukobu interesa. Također, parlament treba objavljivati informacije o svom proračunu, administraciji, stručnim službama i ostalim resursima kojima raspolaže i koji mu nedostaju.

Kultura parlamentarne otvorenosti temelji se kako na otvaranju svojih vrata građanima, tako i objavljivanjem informacija na lako dostupan i najširem krugu ljudi razumljiv način o svom radu putem medija i vlastitih internetskih stranica. Uz sva postojeća tehnološka rješenja, uistinu se više ne može prihvatiti nedostupnost informacija o tome kako je koji saborski zastupnik glasao.

Napominjemo da se čak devet mjeseci nakon konstituiranja ovog saziva Sabora još ne koristi institut vanjskih članova saborskih odbora – jedinstveni mehanizam za povezivanje zastupnika sa predstavnicima struke i civilnog društva koje o resornim politikama znaju najviše iz vlastitog iskustva. Nakon proljetnih izmjena Poslovnika Sabora, još se čeka raspisivanje natječaja za vanjske članove svih saborskih odbora, što je potrebno dodatno regulirati u sklopu najavljenih jesenskih izmjena Poslovnika s fokusom na prilagodbu načina rada Sabora potrebama Hrvatske kao zemlje članice Europske unije. Time bi vanjski članovi postali standard za sva radna tijela koja se bave sektorskim politikama, uključujući i odbore za europske integracije, nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku te međuparlamentarnu suradnju kojima taj institut sada nije dostupan.

Nadalje, ova je jesen i izvrsna prilika i za usklađivanje Pravilnika o javnosti rada Sabora s tehnološkim napretkom kako bi se razvio čitav spektar metoda – od javnih saslušanja i tematskih sjednica, do online savjetovanja s građanima i veće otvorenosti Sabora spram osoba s invaliditetom, mladima i djeci.

U vremenu pred nama bit će potrebno ne samo prilagoditi način rada Sabora u skladu s potrebama Hrvatske kao zemlje članice Europske unije, nego i osigurati da buduće izglasavanje zakona, nadzor izvršne vlasti i ukupno oblikovanje javnih politika uzme u obzir stavove i mišljenja zainteresirane javnosti. Stoga ponovno apeliramo da se od ove jeseni napokon prekine s lošom praksom masovne primjene hitne procedure u donošenju zakona te podsjećamo na središnji zahtjev Platforme 112 – osnivanje nadstranačkog tijela u Saboru koje bi djelotvorno pratilo i utjecalo na stvarne učinke reformi proisteklih iz pregovora u Poglavlju 23, a kako bi Hrvatska napokon – i u zbilji, a ne samo na papiru – postala zemlja vladavine prava.