Treća sreća za Zakon o boravištu – ključ za sređivanja popisa birača

Zagreb, 20.3.2013.- Državno izborno povjrenstvo (DIP) objavilo je danas da je u roku prispjelo 28 pravovaljanih kandidacijskih lista za izbor èlanova u Europski parlament (EP) iz Republike Hrvatske, raspisanih za 14. travnja, od kojih su 27 stranaèkih i jedna lista skupine biraèa. Od 27 stranaèkih lista 19 je samostalnih i osam koalicijskih, izvjestio je na konferenciji za novinare predsjednik DIP-a Branko Hrvatin. Ministar Uprave Arsen Bauk (na slici) upozorio je graðane da pravodobno provjere valjanost svojih osobnih dokumenata kako bi mogli pristupiti glasovanju. Takoðer je podsjetio da oni koji neæe biti u mjestu prebivališta na dan izbora o tome obavijeste nadležna tijela kako bi mogli dobiti potvrdu s kojom æe moæi glasovati u mjestu gdje se zateknu na dan izbora. foto FaH/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ua

Novi Zakon o boravištu trebao bi biti prvi korak prema prijeko potrebnom sređivanju biračkih popisa. Prijedlog Zakona Vlada je sredinom srpnja poslala na drugu stranu Markova trga u 1. čitanje, a u ponedjeljak je zaradio i jednoglasnu podršku saborskoga Odbor za Ustav. No, iako su pojedini članovi Odbora odmah ustvrdili da je riječ o gotovo pa savršenom zakonu, neki drugi su ih još brže pokušali spustiti na zemlju, ali i sami zazvali nadu u treću sreću.

Novi Zakon o boravištu trebao bi biti prvi korak prema prijeko potrebnom sređivanju biračkih popisa. Prijedlog Zakona Vlada je sredinom srpnja poslala na drugu stranu Markova trga u 1. čitanje, a u ponedjeljak je zaradio i jednoglasnu podršku saborskoga Odbor za Ustav. No, iako su pojedini članovi Odbora odmah ustvrdili da je riječ o gotovo pa savršenom zakonu, neki drugi su ih još brže pokušali spustiti na zemlju, ali i sami zazvali nadu u treću sreću.

Do kraja godine novi Zakon o boravištu trebao bi zamijeniti postojeći Zakon o prebivalištu i boravištu, a određeni učinak te zamjene, i ne samo na kozmetičkoj razini promjene imena zakona, mogao bi se osjetiti i na lokalnim izborima koji su pred vratima, ali ipak ne i u nekom većem obimu. Osim toga, zakonski prijedlog u Saboru je tek u 1. čitanju, a iako je pozdravljen kao dobar temelj, tijekom rasprave u javnosti, a i na sjednici saborskog Odbora za Ustav koji ga je u ponedjeljak jednoglasno podržao, jasno se čula i potreba i poruka da predlagatelj Ministarstvo unutarnjih poslova razradi određena rješenja da bi se ubuduće boljke oko fiktivnih prebivališta svele na najmanju moguću mjeru.

Birači-duhovi, poput primjerice njih 30-ak više se ne bi iz ovih ili onih razloga mogli opirati zakonima fizike i prebivati na jednoj adresi, baš kao što ni jedan stanodavac više ne bi trebao plaćati odvoz smeća za 25 fiktivnih stanara pri čemu ih dakako sve ne bi mogao ni prijaviti – što su samo neki od primjera iz prakse.

Nema više prebivališta, lažno prijavljeni bit će brisani

Novim Zakonom predlaže se ukidanja pojma prebivališta te uvođenje trajnog i privremenog boravišta, pri čemu je trajno boravište definirano kao mjesto i adresa na kojoj se osoba trajno nastanila u Hrvatskoj, a privremeno boravište kao mjesto i adresa gdje boravi samo privremeno i bez namjere da se u njemu trajno nastani. Građani bi prilikom prijave trajnog ili privremenog boravišta davali pisanu izjavu da su se nastanili na adresi trajnog ili privremenog boravišta.

One koji bi imali prijavljeno fiktivno, odnosno, lažno prebivalište, MUP bi s obzirom na ovlasti koje će dobiti, imao pravo prema službenoj dužnosti brisati iz evidencije, i to nakon provjere na temelju podataka koje utvrdi policija ili onih koje joj dostave tijela javne vlasti ili zainteresirane pravne ili fizičke osobe, odnosno građani.

Dosad su odjavu dužni bili napraviti pojedinci koji to nisu činili, iz ovih ili onih razloga, a kako pravih kazni nije bilo, i dalje su nastavljali koristiti, odnosno, zloupotrebljavati različita prava, bilo da je riječ o biračkom ili socijalnima u vidu raznih naknada, poput zdravstvenog, dječjeg doplatka, školske i studentske stipendije, prava na porodiljnu naknadu.

Iznimke, međutim, postoje i dalje jer se brisanje ne bi provodilo za osobe koje su na privremenom radu ili školovanju u inozemstvu ako su svoj odlazak prijavile, kao ni osobe koje su obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena ili vraćena te nisu na nekako drugačije stambeno zbrinute u Hrvatskoj.

Premda se u načelu svi deklarativno slažu da je riječ o jednom od gorućih problema koje Hrvatska mora riješiti, a sada je tu i određena zabrinutost od strane Europske unije čijim članom bi Hrvatska trebala postati sredinom iduće godine i ubuduće sudjelovati i na europskim izborima, mišljenja o ovom zakonskom prijedlogu u pogledu njegove (ne)dovršenosti su podijeljena.

Gotovo savršeno oružje za sprečavanje zloupotreba prava?

Iako se nada da je ovo ‘treća sreća za donošenje Zakona o boravištu’, predsjednik oporbenih Hrvatskih laburista Dragutin Lesar iskoristio je sjednicu Odbora za Ustav i upozorio da je ‘nužno definirati što bi značila suglasnost stanodavca da podstanar dobije boravište s obzirom da većina stanodavaca ne prijavljuje podstanare pa se onda ne može ni očekivati i da će im dati takvu suglasnost’. Upitno je i ‘zašto bi građani provjeravali je li policija provela njihovu prijavu’ jer se novim Zakonom predlaže da građani u roku šest mjeseci nakon stupanja zakona na snagu trebaju na policiji ili na web stranicama MUP-a provjeriti podatke o svojem prebivalištu i potvrditi ih.

Za njegovu kolegicu zastupnicu, doduše, iz stranačkih redova vladajućega SDP-a, Ingrid Antičević Marinović dvojbi, međutim, gotovo da i nema, naime, ona je naglasila da je ‘predloženi zakon gotovo savršen u smislu suzbijanja svih zlouporaba kojih smo se nauživali proteklih godina i koje su Hrvatsku skupo koštale’. Stoga, za sprečavanje takvih situacija ubuduće, bivša ministrica pravosuđa smatra da bi lažno prijavljivanje boravišta ubuduće trebalo biti tretirano kao kazneno djelo.

U međuvremenu, problemi nomotehničke prirode posve su zaokupili predsjednika Odbora SDP-ovog Josipa Leku koji je uporno skretao pažnju na to da Ustav RH ne poznaje boravište, već prebivalište, a smatra i da se u zakonu treba jasno propisati da pravo na boravište imaju državljani, a ne osobe kako je sada navedeno jer Ustav poznaje državljanstvo kao vezu osobe s državom i kao temelj za sve zakone.

Na sklonost brkanju pojedinih pojmova jer nije svejedno govori li se o administrativnim jedinicama ili sociološkim terminima kada je riječ o naseljima, upozorio je SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac, a on je iako je pozdravio razjašnjavanje pod kojim se uvjetima može brisati iz evidencije boravišta, ipak upozorio i da treba postojati praksa upisivanja u boravište jer: ‘Populaciju koja je u Hrvatsku dolazila iz BiH do sada se uvijek upisivalo, a populaciju izbjeglica iz Srbije se brisalo. Jasno je da ljudi moraju odlučiti gdje žele živjeti, ali mora im se dati mogućnost te odluke’.