Provedena studija Europske komisije o sudioničkom građanstvu

epa03621509 Flags are seen in front of the European Parliament in Strasbourg, France, 13 March 2013. The European Parliament rejected the compromise of EU governments for the financial planning of the European Union until 2020. EPA/PATRICK SEEGER

Europska komisija provela je Studiju o sudioničkom građanstvu u 27 zemalja Europske unije, u sklopu Aktivnosti 3 programa Europa za građane „Zajedno za Europu“. Studija mapira teoriju, politike, prakse i razine uključivanja građana diljem Europe u tri zasebna izvještaja, te u završnome nudi preporuke, imajući u vidu strategiju Europa 2020, novi Program Europa za građane 2014 – 2020, godinu Europskog građanstva 2013. i izbore za Europski parlament 2014.

Europska komisija provela je Studiju o sudioničkom građanstvuu 27 zemalja Europske unije, u sklopu Aktivnosti 3 programa Europa za građane „Zajedno za Europu“. Studija mapira teoriju, politike, prakse i razine uključivanja građana diljem Europe u tri zasebna izvještaja, te u završnome nudi preporuke, imajući u vidu strategiju Europa 2020, novi Program Europa za građane 2014 – 2020, godinu Europskog građanstva 2013. i izbore za Europski parlament 2014.

Kontekstualni izvještaj nastoji poboljšati razumijevanje koncepta građanstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se osigurala učinkovita provedba programa Europa za građane i godine Europskog građanstva. U svrhu definicije građanstva, prije svega sudioničkog građanstva, ovaj izvještaj razmatra različite modele građanstva i njihov utjecaj u zemljama Europske unije, kao i različite koncepte i termine vezane uz građanstvo u Europi. Izvještaj obuhvaća pregled i rezultate istraživanja o građanstvu. Jedno od njih je istraživanje „Eurobarometer: public opinion on social, cultural and political issues“ koje je pokazalo tendenciju pada odaziva glasača na Europskim izborima u odnosu na nacionalne izbore (odaziv glasača na nacionalnim izborima je 75%, a svega 45% na Europskim izborima). Prema rezultatima istraživanja, među glasačima je veći broj stanovništva starije dobi, dok su mladi skloniji alternativnim načinima političkog sudjelovanja, kao što su demonstracije, bojkoti i društveni pokreti. U dobnoj skupini 15-30 godina, jedan od četiri ispitanika je potpisao peticiju, a jedan od pet ispitanika sudjelovao je na demonstracijama. Velika je i razlika u broju glasača između stanovnika nižeg i višeg stupnja obrazovanja – 31% stanovnika nižeg stupnja obrazovanja pokazuje interes za politiku, dok ih je među visokoobrazovanim stanovnicima 70%. Ističe se činjenica da 43% stanovništva u Europi nije zainteresirano za politiku, stoga je jedan od zadataka ove studije da pronađe i analizira aktivnosti koje mogu povećati razinu uključivanja građana u politički život.

U zaključku, imajući u vidu da najmanje 30% stanovnika Europe nije zainteresirano za politiku, ne glasa i ima negativne stavove prema imigrantima, iznose se preporuke za korištenje koncepta sudioničkog građanstva.

Analitički izvještaj bavi se posljedicama ekonomske krize u EU, s naglaskom na sudioničkom građanstvu. Izvještaj predlaže Europsku strategiju za održanje demokracije tijekom i nakon ekonomske krize, te ističe ulogu Europske komisije u promociji i podizanju svijesti o sudioničkom građanstvu. Nadalje se referira na postojeće politike i prakse, kao i na trendove i razine stvarnog građanskog sudjelovanja, te identificira čimbenike i strategije koje ga potiču i njeguju, kao i prijedloge kako ukloniti prepreke na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Svrha je ovog dijela studije olakšati planiranje i provedbu programa Europa za građane 2014 – 2020, godine Europskog građanstva 2013, Europskih izbora 2014 i strategije Europa 2020.

Treći dio studije je Izvještaj o primjerima dobre prakse, koji su podijeljeni prema četiri dimenzije sudjelovanja: političko sudjelovanje; aktivnosti zajednice; političke aktivnosti civilnog društva; i vrijednosti demokracije, ljudskih prava, socijalne kohezije i tolerancije.
Uz svaku od ovih dimenzija predstavljene su i inovativne značajke primjera dobre prakse, u aspektima suradnje, učenja, strukture, financiranja, Interneta i tehnologije te teško dostupnih skupine (kao što su manjine i imigranti).

Zaključni sažetak i preporuke politika, kao posljednji dio ove studije, nudi 17 ključnih preporuka vezanih uz politike, prakse i učinkovite metode prevladavanja prepreka sudioničkom građanstvu u Europi, predlažući razvoj strategije Europske komisije za mjere povećanja i održanja demokracije i promocije kohezije kroz sudioničko građanstvo, uključujući kratkoročne i dugoročne ciljeve za razdoblje od 2012. do 2020., a imajući u vidu sadašnji kontekst nastavka globalne ekonomske i financijske krize.

Izvještaj o provedenoj studiji možete preuzeti na stranicama Europske komisije: ovdje.

Članak je preuzet sweb stranice Ureda za udruge Vlade RH.