Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa?

Umjesto prepoznavanja korupcije kao ključnog problema društvenog i političkog sustava, antikorupcijska politika Republike Hrvatske od 2008. do 2011. se prije svega svodila na strateško i koordinirano djelovanje s ciljem zatvaranja pregovora s Europskom unijom. Ovo je jedan od zaključaka analize "Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa?" koja će biti predstavljena na okruglom stolu „Perspektive antikorupcijske politike bez pritiska Europske unije“ u utorak 26. lipnja 2012. od 12 do 14 sati u Hrvatskom saboru, u dvorani Ivana Mažuranića.

Umjesto prepoznavanja korupcije kao ključnog problema društvenog i političkog sustava, antikorupcijska politika Republike Hrvatske od 2008. do 2011. se prije svega svodila na strateško i koordinirano djelovanje s ciljem zatvaranja pregovora s Europskom unijom. Ovo je jedan od zaključaka analize“Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa?” koja će biti predstavljena na okruglom stolu „Perspektive antikorupcijske politike bez pritiska Europske unije“ u utorak 26. lipnja 2012. od 12 do 14 sati u Hrvatskom saboru, u dvorani Ivana Mažuranića.

Kvalitetna antikorupcijska politika trebala bi za cilj imati eliminaciju postojećih krimogenih aktivnosti i odstranjenje korupcijskih rizika, međutim, analiza ključnih strateških i operativnih dokumenata koji su je oblikovali ukazuje na odsustvo kvalitetne ocjene stanja. Umjesto usmjeravanja na područja rizika i postojeće detektirane koruptivne aktivnosti, težilo se navođenju pozitivno ocijenjenih i već provedenih mjera. Povezivanje mjera akcijskih planova s općim ciljevima Strategije onemogućuje kvalitetnu procjenu ostvarenja ciljeva kroz izvršenje mjera, no stvarna analiza učinaka izvršenih mjera gotovo u potpunosti izostaje, a analiza njihove provedbe ukazuje na neprimjereno preširoko tumačenje izvršenosti mjera.

Za najsnažnije pomake u hrvatskoj politici prevencije i suzbijanja korupcije ključnim se pokazao politički kontekst pristupanja RH Europskoj uniji, koji nudi snažan eksplanatorni okvir kroz kriterije za zatvaranje pregovora s Europskom unijom u Poglavlju 23 (pravosuđe i ljudska prava). Budući da izvanjski pritisak za daljnje unaprjeđenje antikorupcijske politike treba zamijeniti internalizacija antikorupcijskog vrijednosnog okvira, dok se kvalitetne analize stanja i preporuke za pojedina područja djelovanja trebaju kreirati unutar hrvatskog antikorupcijskog sustava, perspektive hrvatske antikorupcijske politike iznimno su neizvjesne.

Preporuke su stoga usmjerene na unaprjeđenje, s jedne strane, temeljnih strateških i operativnih dokumenata, te s druge strane, sadržaja antikorupcijske politike:

· neophodna je izrada nove Strategije suzbijanja korupcije pri čemu iznimnu pažnju treba posvetiti analizi stanja s obzirom na detektirane probleme i korupcijske rizike, putem uključivanja zainteresirane javnosti. Mjere akcijskih planova treba podvoditi pod specifične, a ne pod opće ciljeve, te treba odustati od besmislenih mjera poput provedbe postojećih zakona ili projekata. Analiza provedbe mjera i revizija akcijskih planova treba biti redovita (jednom godišnje), kao i praćenje od strane Nacionalnog vijeća (polugodišnje)

· ostvarivanje prava na pristup informacijama i proaktivnu objava informacija treba afirmirati kao učinkovite antikorupcijske alate, posebno u odnosu na pristup klasificiranim informacijama i poslovnim tajnama, osiguranje adekvatnog sustava testa javnog interesa i uvođenje učinkovitih sankcija

· zakonodavni okvir financiranja političkih aktivnosti i predizborne promidžbe treba precizirati u odnosu na transparentnost zakupa medijskog prostora, tako da mediji objavljuju cjenike oglašavanja, ostvarene popuste i iznose zaprimljene od političkih aktera, te minutažu i vrijeme oglasa, dok izborni akteri trebaju detaljno razraditi stavke troškova i trajanja oglašavanja

· područje sprečavanja sukoba interesa potrebno je unaprijediti u odnosu na rukovodeće državne službenike u tijelima koja raspolažu sa značajnim resursima, uključujući strateški pristup educiranja državnih službenika. Pri odabiru kandidata i naknadno članova Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa potrebno je osigurati da kriteriji odabira budu kompetentnost, neovisnost, samostalnost te ponajprije duboko shvaćanje koncepta sukoba interesa

· u odnosu na kazneni progon i suzbijanje korupcije, potrebno je uvesti nadzor nad radom DORH-a koji ne bi narušavao njegovu neovisnost i samostalnost, te bi doprinio rastu javnog povjerenja u nepristranost i neselektivnost njegovog rada, uz politički konsenzus prilikom krajnjeg odabira modela nadzora.

Program okrugolog stola „Perspektive antikorupcijske politike bez pritiska Europske unije“:

12:00 – 12:10 POZDRAVNI GOVOR
Nives Miošić, voditeljica Istraživačkog centra GONG-a

12:10 – 12:40 UVODNI GOVORI
Duje Prkut, istraživač Istraživačkog centra GONG-a: „Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa?“
Davor Dubravica, načelnik samostalnog sektora za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa: „Percepcija korupcije i stvarni doticaj građana s korupcijom u Hrvatskoj“

12:40 – 14:00 RASPRAVA (moderira Jelena Berković, GONG)
Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa
Ana Lovrin, saborska zastupnica (HDZ), predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
Vesna Fabijančić-Križanić, saborska zastupnica (SDP), potpredsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
Peđa Grbin, saborski zastupnik (SDP)
Dragutin Lesar, saborski zastupnik (HL)
Boris Blažeković, saborski zastupnik (HNS-LS)
Josip Kregar, saborski zastupnik (nezavisni)
Damir Kos, sudac Vrhovnog suda
– Dinko Cvitan, ravnatelj USKOK-a
– Nataša Đurović, zamjenica ravnatelja USKOK-a
Ranko Marijan, predsjednik Državno sudbenog vijeća
Mario Bertina, ravnatelj PNUSKOK-a
Dušan Miljuš, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova
Branko Krištić, pomoćnik glavnog državnog revizora
Marija Cvrlje, zamjenica predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
Zdenko Ljevak, ravnatelj Agencije za elektroničke medije
Ernest Strika, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije
Vesna Roller, članica Vijeća za elektroničke medije
Slavica Lukić, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva
Saša Šegrt, izvršna direktorica Transparency International Hrvatska
Viktor Gotovac, Katedra za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu
Anamarija Musa, Katedra za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu
– saborski zastupnici i zastupnice
– predstavnici civilnog društva
– predstavnici akademske zajednice