Zaključci i poruke s okruglog stola GONG-a: Prioritet su strukturne reforme, kao i jasno informiranje i aktivno uključivanje građana

Zagreb, 11.04.2013 - Nastavak 8. sjednice Hrvatskog sabora. Na slici sabornica prije poèetka sjednice. foto FaH/ Denis CERIÆ/ ik

Razdoblje do punopravnog članstva Hrvatske u EU dobra je prilika da građani zauzmu aktivnu poziciju ne bi li i kao pojedinci i kao društvo iskoristili mogućnosti koje EU nudi, a uskoro i direktno utjecali na oblikovanje europskih politika. Proces reformi za Hrvatsku nije završio zatvaranjem pristupnih pregovora i održavanjem referenduma, štoviše, pred njom su na svim razinama zahtjevi za strukturnim reformama u mnogim područjima života i rada, neki su od suštinskih zaključaka koji su proizašli nakon rasprave na okruglom stolu GONG-a „Nakon referenduma – što dalje?“ koja je održana 7. veljače u Hrvatskom saboru.

Razdoblje do punopravnog članstva Hrvatske u EU dobra je prilika da građani zauzmu aktivnu poziciju ne bi li i kao pojedinci i kao društvo iskoristili mogućnosti koje EU nudi, a uskoro i direktno utjecali na oblikovanje europskih politika. Proces reformi za Hrvatsku nije završio zatvaranjem pristupnih pregovora i održavanjem referenduma, štoviše, pred njom su na svim razinama zahtjevi za strukturnim reformama u mnogim područjima života i rada, neki su od suštinskih zaključaka koji su proizašli nakon rasprave na okruglom stolu GONG-a „Nakon referenduma – što dalje?“ koja je održana 7. veljače u Hrvatskom saboru.

Okrugli stol je jedna od posljednjih aktivnosti projekta EU IN FOrum, što ga GONG provodi unazad godinu dana s ciljem jačanja javne debate i dijaloga u Hrvatskoj, te razumijevanja procesa integracije i članstva u EU. Ključna pitanja koja će se kao izazovi, ali i problemi otvarati u narednom razdoblju od godine i pol dana do punopravnog članstva, razmatrali su u raspravi neovisni stručnjaci iz raznih područja, saborski zastupnici, predstavnici akademske i međunarodne zajednice, te predstavnici nevladinih organizacija. Sudionici okruglog stola su kao svojevrsnu platformu promišljanja o obvezama i odgovornostima svih društvenih aktera naznačili i moguće smjernice djelovanja koje iscrpno prenosimo.

Šprem, Vandoren i Šalaj o važnosti jačanja participativne demokracije i osmišljavanju novih načina sudjelovanja građana u političkom procesu

Paul Vandoren, šef delegacije Europske unije u RH (cjeloviti govor dostupan ovdje)
„Nakon referenduma građani se nisu probudili u raju, a ni proces pristupanja neće završiti 1. srpnja 2013. Radi se o transformaciji društva koja traje, a reforme koje se Hrvatska obvezala provesti treba napraviti radi bolje kvalitete života svih građana, a ne radi pukog zatvaranja pojedinih poglavlja. Usvojene su tisuće stranica zakona, a građani tek probavljaju promjene koje se događaju i mnogi se pitaju: ‘Je li ovo što se događa za njih dobro.?’ Upravo je zato naredno razdoblje iznimna prilika da se građani informiraju i pripreme za članstvo, te da doprinesu oblikovanju europskih politika kao aktivni promatrači u institucijama EU. U tom smjeru valja jačati modernu javnu upravu koja će biti otvorena javnosti i u tom sektoru treba nastavljati podizati razinu kompetentnosti. Hrvatska si, primjerice, ne može priuštiti da na izborima hrvatskih predstavnika za EU parlament, te lokalnim izborima 2013. na popisima birača bude više glasača nego stanovnika. Iz tog razloga mora se riješiti problem popisa birača.“

„Hrvatska bi se trebala suzdržati od usvajanja odluka koje bi mogle baciti sumnje na prethodne obaveze“, istaknuo je Vandoren dodajući da upravo ovdje građani i civilno društvo mogu doprinijeti tako da pažljivo prate razvoj događaja i osiguraju da Hrvatska ne prokliže unatrag. „Trebali biste podsjećati Vladu, političare, lokalne vlasti, ali i pojedince da se više ne radi o zatvaranju poglavlja, već o provođenju vladavine prava na terenu, u svim mogućim sferama. Civilno društvo trebalo bi biti konstruktivno: umjesto naglašavanja onog što ne funkcionira, dobrodošli su prijedlozi za poboljšanje.

Nadam se da će Vlada što prije započeti s privatizacijom brodogradilišta kako bi sačuvala radna mjesta i egzistenciju obitelji radnika. Građani Hrvatske očajnički žele vidjeti ekonomski rast i vrijeme je da se hrvatsko tržište otvori investitorima. Potrebno je nastaviti s reformom pravosuđa: moraju biti imenovani nepristrani, nezavisni i učinkoviti suci. Moraju biti usvojene i učinkovite mjere za borbu protiv korupcije. Ljudska se prava moraju poštovati, zbog čega je potrebno u konačnici razriješiti pitanje ratnih zločina te završiti s razminiranjem zemlje. Važna je i uloga Hrvatske u politici proširenja EU na ostale zemlje regije. Delegacija je otvorena za dijalog i pomoć hrvatskim institucijama kako bi se u Hrvatskoj stvorila povoljna klima za investitore.“

Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a
„GONG je bio kritičan prema datumu održavanja referenduma jer smo smatrali da je bio nametnut prekratak rok za njegovu provedbu. P Kroz slab odaziv birača na referendumu, pokazalo se kako je vlast i ovaj put, inzistirajući na tako kratkom roku, građanima poručila da oni nisu bitni. Zato opet upozoravamo kako jedna od glavnih zadaća nove političke vlasti mora biti i demokratizacija političkog procesa, što podrazumijeva veću ulogu i utjecaj građana na donošenje političkih odluka. To se može osigurati jačanjem elemenata izravne demokracije, kao što je olakšavanje uvjeta za raspisivanje referenduma putem građanske inicijative, ali i reguliranje zakonskih okvira za njegovu provedbu, kako nam se ne bi ponovno dogodilo da građani prikupe određeni broj potpisa, a da se referendum ipak ne provede. Demokratizacija političkog procesa odvija se i kroz deliberativnu demokraciju, odnosno poticanjem inkluzivnih javnih političkih rasprava koje se vode na temelju informacija i uvažavanja snage argumenata, kao ključnih razloga za usvajanje nekih odluka. Demokratizacija se jača i kroz asocijativnu demokraciju, odnosno veću ulogu civilnog društva u procesu donošenja odluka, kako Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata ne bi bio samo mrtvo slovo na papiru.
Izuzetno je važno jačanje participativne demokracije i osmišljavanja novih, inovativnih načina sudjelovanja građana u političkom procesu, poput instituta vanjskih članova saborskih odbora. Potrebna je daljnja reforma izbornog zakonodavstva . GONG će se zalagati za donošenje jedinstvenog izbornog zakonika kojim bi se regulirala sva važna izborna pitanja., pri čemu je gorući problem nesređeni popisi birača.“

Boris Šprem, predsjednik Hrvatskog sabora
„Građani su donijeli ispravnu odluku za pristupanje, jer je članstvo u EU državama donijelo političku i demokratsku stabilnost i dalo im priliku za veći gospodarski rast i bolji standard. No, održavanjem referenduma priča nikako nije završila. Tek sada valja prionuti na posao i izvući najviše dobrobiti iz EU, jer će se uspjeh našeg članstva mjeriti uspjehom svakog pojedinog građanina koji se bude želio obrazovati ili zaposliti. Građanima je, da bi bili svjesni svih mogućnosti koje im EU pruža, potrebno dobro objasniti mogućnosti europskih fondova. Valja prionuti i na strukturne promjene i reforme, te svako sa svoje strane u tom smjeru treba koračati naprijed. U Saboru sam već najavio promjenu Poslovnika radi učinkovitog rada saborskih odbora, te reformu radnih tijela na puno razina.“

Prilagođavanje tržišta znanja tržištu rada, za bolju budućnost i veću zapošljivost mladih


Katarina Pavić, predsjednica Mreže mladih Hrvatske iznijela je ključna očekivanja mladih, problem njihova zapošljavanja te zahtjeve za analizom postignuća dosadašnjeg ulaganja u mlade, kako bi se napravila realokacija sredstava budući da niz pokazatelja govori da ta ulaganja nisu postizala ciljeve: “Činjenica da su u Hrvatskoj trenutno mladi najveći euroskeptici zapravo nikoga ne bi trebala čuditi, budući da tijekom cijelog osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja nemaju prilike educirati se o EU. Kao jedna od pozitivnih strana ulaska RH u EU neprestano se ističe prilika za veću mobilnost mladih. Međutim, to neće donijeti znatnu promjenu, jer oni kojima je ta mogućnost na raspolaganju, primjerice studenti, već jesu u sustavu koji im omogućava međunarodnu razmjenu. A mladima koji nisu zaposleni ili visoko obrazovani ta mogućnost neće značiti ništa. Potrebno je osvijestiti mlade o njihovoj građanskoj poziciji, a Vlada treba pomoći u kvalitetnom restrukturiranju i kapacitiranju svih tijela javne vlasti, i to zapošljavanjem osoblja koje će tamo doći iz društva. Stoga pozdravljamo najavu da će se u Ministarstvu socijalne politike i mladih utrostručiti broj onih koji rade u sektoru mladih. Nama je najbitniji novi ciklus Nacionalnog programa za mlade koji se treba donijeti iduće godine. Mi kao Mreža mladih želimo svjedočiti njegovoj kvalitetnoj izradi, koja će uključivati same mlade, stručnjake iz tog područja i svu zainteresiranu javnost. Nakon toga očekujemo da ta strategija, u kojoj trebaju sudjelovati sva tijela državne uprave, a ne samo Ministarstvo mladih, zaživi, te dovede do toga da se mi mladi konačno počnemo osjećati kao građani.“

Sandra Benčić, programska voditeljica Centra za mirovne studije ukazala je na potrebu brze izgradnje održivog, efikasnog i efektivnog sustava za zaštitu ljudskih prava:
„Reformama koje su prethodile zatvaranju pregovora uspjelo se tek zagrepsti u sve ono što je potrebno promijeniti. Jedan od brzih poteza kojim bi se pokazala volja za zaštitom ljudskih prava je ispunjavanje zahtjeva Platforme 112, koja može poslužiti i kao koristan instrument za monitoring nove Vlade. Dugoročno je nužno uvesti odgoj i obrazovanje za aktivno građanstvo i to na svim obrazovnim razinama, koji će biti vrijednosno orijentiran, ali se neće oslanjati samo na prenošenje teorije, već na usvajanje određenih vještina kojima se stvaraju aktivni građani. Postavljam i pitanje hoće li se i kada raspisati natječaj za vanjske članove saborskih odbora jer u civilnom društvu smatramo da je to primjer jedne dobre prakse kako civilno društvo može sudjelovati u procesu donošenja odluka. Iako vanjski članovi ne sudjeluju u donošenju odluka, njihovo prisutnost i komentari doprinose otvaranju političkog procesa prema građanima.“

Sanja Crnković Pozaić, stručnjakinja za tržište rada, istaknula je potrebu povezivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, ali kako to ne bi ostala vječna floskula upozorila je kako je prethodno potrebno identificirati klastere znanja, koje smo imali, ali su u tranziciji pogubljeni:„Mi smo malena zemlja koja ulazi na ogromno tržište na kojem nećemo opstati ukoliko ne pronađemo svoju nišu, odnosno područje u kojem ćemo biti konkurentni. Postojeća strategija obrazovanja je generalna i ne odgovara stvarnim potrebama tržišta rada, te ne daje mogućnost da se na jednom mjestu koncentriraju kreativnost i znanje. Kako bismo došli do toga valja osnovati partnerstvo institucija u obrazovanju, gospodarskih subjekata i istraživačkih institucija. Potrebno je zajednički definirati upisnu politiku i željene ishode obrazovnog procesa. Nužno je poduzeti i potrebne korake u smjeru razvijanja metodologije mapiranja klastera znanja, kako bi se identificirali sektorski potencijali koji bi ujedno bili i potencijali za rast i razvoj. Bez takvih strukturnih reformi i dalje ćemo obrazovati cijele razrede mladih ljudi kojima je na tržištu rada izvjesna jedino nezaposlenost.“

Aida Liha, prodekanica za međunarodnu suradnju veleučilišta Vern, naglasila je kako je obrazovnu politiku potrebno prilagoditi ne samo hrvatskom nego i europskom tržištu rada, te što prije započeti internacionalizaciju obrazovanja:
„Potrebno je uhvatiti se priprema za strukturne i kohezijske fondove koji će nam biti na raspolaganju. Predpristupno razdoblje je, što se tiče kohezijske politike, svojevrsni poligon za učenje. Od 1. srpnja 2013. mi smo punopravni član EU i nema više vremena za greške tijekom provođenja projekata, jer nakon tog datuma nestaje kontrola koju je do sada cijelo vrijeme provodila Delegacija Europske komisije. Kako ćemo od tog datuma biti korisnici i strukturnih fondova, mi moramo započeti i s akreditacijom svih institucija koje će biti nadležne za korištenje sredstava koja će Hrvatskoj biti dostupna od 2013. godine.“

Judita Cuculić Župa iz Hrvatske narodne banke je potvrdila je kako će hrvatska monetarna politika ostati vezana uz stabilnost tečaja, što je kompatibilno s procesom uvođenja eura: „Uvođenje eura ovisi o ispunjenju sve strožih kriterija što zahtjeva rad na fiskalnoj konsolidaciji i povećanju konkurentnosti gospodarstva te internom usklađivanju plaća i produktivnosti.“

Šanse za povećanje hrvatske konkurentnosti leže u području zdravstva i ekološke poljoprivrede

Saša Cvetojević, član Hrvatske udruge poslodavaca i Upravnog vijeća HZZO-a u tri mandata, naglasio je kako bismo na europskom tržištu mogli biti konkurentni u području zdravstva: „Neka su područja hrvatskog zdravstva poput oftamologije, dentalne medicine, fizikalne terapija i plastične kirurgije one niše u kojima bi Hrvatska mogla biti iznimno konkurentna. Mogućnost promjene zakonskog okvira i izjednačavanje prava i obveza privatnih i javnih zdravstvenih ustanova otvara šansu da naše zdravstvo, posebice bude li spojeno s turizmom, postane izvozni proizvod.“

Darko Znaor, neovisni konzultant i magistar ekološke poljoprivrede je, kao još jedno područje potencijalne konkurentnosti naveo područje ekološke poljoprivrede: „Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj doživljava veliki zamah, a lani su površine pod eko poljoprivredom povećane za 70 posto. Istodobno raste i tržište eko hrane, koja se konačno prestala percipirati kao `hrana za bogate, bolesne i budale`. Država sve manje koketira s eko poljoprivredom i evidentan je jedan ozbiljniji pristup. Da bi bio i učinkovitiji trebalo bi dosljednije provoditi Akcijski plan za eko poljoprivredu, ali i koristiti još neke druge mehanizme potpore.“

Alen Soldo iz Centra za studije mora Sveučilišta u Splitu naglasio je kako je realno za očekivati probleme u sektorima ribarstava i brodogradnje ukoliko prije samog ulaska u EU vlast ne donese dokumente i reforme koje se obvezala provesti: „Premda smo poglavlje o ribarstvu ispregovarali u našu korist, te u upotrebi uspjeli zadržati i tradicionalne ribolovne alate koji se u RH u većini koriste, još uvijek nismo donijeli i planove gospodarenja uz upotrebu takvih alata koji trebaju biti gotovi i odobreni od strane Europske komisije do 1.srpnja 2013., inače bi nakon ulaska mogli izgubiti pravo na njihovu upotrebu. Osim toga, velik broj ribara još uvijek ne zna kojih će se to točno propisa morati pridržavati kada uđemo u EU, te zašto se neki od tih propisa, iz potpuno nerazumljivih razloga, na neki način i danas taje. Važno je reći i kako loše stanje u ribarstvu može izravno utjecati i na neke druge grane koje se na njega izravno nadovezuju, kao što je turizam.“

Poljski veleposlanik Wieslaw Tarka iznio je iskustvo prestrukturiranja brodogradnje u Poljskoj, budući da su se s njom suočavali i Poljaci. Ta tema izaziva gorak okus i u Hrvatskoj. Od tri velika poljska brodogradilišta, preživjelo je samo ono u Gdanjsku, koje je privatizirano i prodano jednom ukrajinskom investitoru. Jedno je potpuno ugašeno, a drugo pretvoreno u industrijsku zonu:
„Moram priznati da je restrukturiranje brodogradnje bio najteži dio cjelokupnog restrukturiranja poljske industrije. Poticaji koji su pojedina brodogradilišta ostvarivala po jednom zaposlenom iznosili su čak 24 tisuće eura godišnje, što je bilo dvostruko više nego što su oni zarađivali. To je bilo neodrživo i morali smo pripremiti plan restrukturiranja putem privatizacije, što je značilo da se mora znatno smanjiti kapacitet tih poduzeća. Imali smo poseban zakon prema kojem su provedeni stečajevi brodogradilišta. Radnici su dobili odštete u visini između 40 i 120 tisuća kuna, a dobili su i mogućnost prekvalifikacije. Oni koji su cijeli život proveli radeći u brodogradilištu, dobili su i psihološku pomoć.“

Sandra Bašić Hrvatin stručnjakinja za medije, profesorica Fakulteta za humanističke znanosti u Kopru istaknula je potrebu zaštite javnih medijskih servisa i govorila o nepostojanju medijske politike u EU, odnosno njezinim pogrešnim izjednačavanjem s pojedinim direktivama i zakonima, što dovodi do nestajanja europske medijske industrije, ali i do rasta demokratskog deficita: „Ostaje pitanje kako zaštiti javni servis, to jedino javno dobro koje nam je ostalo. Kako ga vratiti javnosti, kako ga prisiliti da obavlja javnu službu i kako od njega zahtijevati da poštuje ona tri pravila na kojima se temelji njegovo djelovanje, a to nisu samo informiranje i zabava, nego ostaje i ono treće, a to je obrazovanje. Obrazovna funkcija je u većini javnih servisa prodana potrošačkim apetitima onih koji imaju reklame. Slovenija je jedna od zemalja EU koje su nedavno potpisale ACTA-u, okarakteriziravši taj dokument kao jednu od trenutno najvećih prijetnji zaštiti ljudskih prava u Europi. Kazala je i kako se slovenska ambasadorica koja je taj dokument potpisala u Japanu kasnije ispričala građanima Slovenije rekavši kako nije znala što potpisuje, a to je nedopustivo.“

Damir Grubiša, profesor Fakulteta političkih znanosti je naglasio da je vrijeme da građani prestanu biti tretirani kao podanici, a na nositeljima vlasti je da ih se uključi strukturne promjene: ”Prvi test će biti donošenje proračuna, odnosno primjena Kodeksa savjetovanja zainteresirane javnosti u tom slučaju, gdje će Vlada moći dokazati da u proces odlučivanja stvarno želi uključiti građane. U javnom sektoru također treba podizati razinu kompetentnosti zaposlenika jer će trećina tih djelatnika biti izravno uključena u europske poslove.“

S obzirom na vremensko ograničenje rasprave, veleposlanik Republike Slovenije Vojko Volk nažalost nije imao priliku iznijeti svoja razmišljanja i prijedloge javno: „Onima u Hrvatskoj, koji vjeruju kako članstvo u EU donosi instant blagostanje i rješenje brojnih problema, suzbijanje korupcije, slobodu medija, više demokracije…itd., treba reći istinu; EU vam donosi koristi, ali ne rješava vaše probleme! Svatko mora svoje probleme u prvom redu rješavati sam.“ Cjeloviti predviđeni govor možete pročitati u prilogu

Audio snimka okruglog stola