Hrvatske stranke kroz prizmu 112 ključnih pitanja demokracije i vladavine prava

Političke strane reagirale su različito na Platformu 112 – svojevrstan testu njihove demokratičnosti, otvorenosti, vrednota i javnih politika koje će provoditi i/ili zagovarati ulaskom u Sabor i u izvršnu vlast. Neke se uopće nisu odazvale, neke su podržale većinu, a neke manji dio zahtjeva koje im je predstavila koalicija organizacija civilnog društva. Donosimo sumirane odgovore stranaka, dobivene pismenim putem ili sudjelovanjem na tribini o Platformi 112.

Platforma 112, koalicija organizacija civilnog društva koje se zalažu za vladavinu prava, uputila je svojih 112 zahtjeva prema 16 političkih opcija za koje smo temeljem predizbornih anketa pretpostavili da mogu osvojiti dovoljno glasova za ulazak u Sabor. Zahtjeve, poslane e-mailom i poštom
10. studenoga, zaprimile su sljedeće političke opcije: koalicija BUZ/Jurčić, HDZ, Hrvatska građanska stranka, Hrvatski laburisti, HSLS, HSP, HSS, HSP 1861, stranke članice te koalicija Kukuriku, Savez za građansku i etičku Hrvatsku, SDSS i nezavisna lista Milana Bandića.

O zahtjevima iz Platforme 112  održana je 21. studenog dvosatna javna tribina u Novinarskom domu u Zagrebu na koju si pozvane  političke opcije koje su se odazvale na poziv za očitovanjem, kao i Hrvatska demokratska zajednica te koaliciju BUZ/Jurčić te HSS.

Pisane odgovore na Platformu 112 dostavili su HSLS, HSP, Hrvatski laburisti, SDSS, Savez za građansku i etičku Hrvatsku. te samoinicijativno Zeleni zajedno.

Pozivu na sudjelovanje na tribini odazvali su se: Vesna Pusić (HNS, Kukuriku koalicija), Dražen Horvat (HSP), Mirela Holy (SDP, Kukuriku koalicija), Branko Vukšić (Hrvatski laburisti/Stranka rada), Dorica Nikolić (HSLS), Saša Milošević (SDSS). Kratko vrijeme prisustvovao je i Drago Pilsel (Savez za građansku i etičku Hrvatsku). Na tribini su predstavnici političkih opcija imali priliku obrazložiti svoja stajališta o zahtjevima Platforme 112. Tribini je samoinicijativno, kao dio publike prisustvovao i predstavnik opcije Zeleni zajedno Toni Vidan, nositelj liste u 1. izbornoj jedinici. 

Rasprava je dala prilično jasnu sliku odnosa nekih političkih stranaka/koalicija/neovisnih lista prema ključnim pitanjima za daljnji razvoj vladavine prava i zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj te pokazala na što će se u sljedećem sazivu Sabora morati obratiti posebna pozornost, odnosno u kojem pravcu moraju ići zagovaračke aktivnosti organizacija civilnoga društva koje su posvećene unaprjeđenju demokracije i zaštite ranjivih skupina. Sigurno je, ma kako saziv novog Sabora izgledao, da će jaki građanski i medijski nadzor biti i nadalje nužan korektiv vlasti.

Temeljem zaprimljenih pisanih očitovanja i usmenih obrazloženja iznesenih na tribini, slijedi sažetak stajališta pojedinih političkih opcija koji će koaliciji Platforma 112 poslužiti za praćenje političkog djelovanja budućih parlamentarnih stranaka i Vlade RH, kao i za ciljano zagovaranje pojedinih zahtjeva koji se navode pod rednim brojem (cijeli popis zahtjeva je u prilogu). Temeljem svakog stajališta izvodimo i zaključak o spremnosti svake političke opcije na komunikaciju i suradnju s koalicijom Platforma 112.

Političke opcije koje nisu iskazale interes za Platformu 112

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) nije se pisanim putem niti na neki drugi način  očitovala na upućene zahtjeve Platforme 112 , niti se odazvala na poziv za sudjelovanjem na tribini. Iz toga zaključujemo da HDZ nije zainteresiran za komunikaciju s koalicijom Platforma 112, kao niti za ciljani dijalog i suradnju na provedbi zahtjeva Platforme 112.

Hrvatska seljačka stranka (HSS) nije se pisanim putem niti na neki drugi način dosad očitovala na upućene zahtjeve Platforme 112 koji su joj izravno poštom upućeni, niti se odazvala na poziv za sudjelovanjem na tribini. Iz toga zaključujemo da HSS nije zainteresiran za komunikaciju s koalicijom Platforma 112, kao niti za ciljani dijalog i suradnju na provedbi zahtjeva Platforme 112.

Koalicija Blok umirovljenici zajedno čiji je nositelj Ljubo Jurčić nije se pisanim putem niti na neki drugi način dosad očitovala na upućene zahtjeve Platforme 112, niti se odazvala na poziv za sudjelovanjem na tribini. Iz toga zaključujemo da Blok umirovljenika i Ljubo Jurčić nije zainteresiran za komunikaciju s koalicijom Platforma 112, kao niti za ciljani dijalog i suradnju na provedbi zahtjeva Platforme 112.

Nezavisna lista Milana Bandića nije se pisanim putem niti na neki drugi način dosad očitovala na upućene zahtjeve Platforme 112 koji su joj izravno poštom upućeni 10. studenoga 2011., niti se odazvala na poziv za sudjelovanjem na tribini održanoj 21. studenog 2011. Iz toga zaključujemo da Milan Bandić nije zainteresiran za komunikaciju s koalicijom Platforma 112, kao niti za ciljani dijalog i suradnju na provedbi zahtjeva Platforme 112.

Hrvatska građanska stranka nije se pisanim putem niti na neki drugi način dosad očitovala na upućene zahtjeve Platforme 112 koji su joj izravno poštom upućeni 10. studenoga 2011., niti se odazvala na poziv za sudjelovanjem na tribini održanoj 21. studenog 2011. Iz toga zaključujemo da Hrvatska građanska stranka nije zainteresirana za komunikaciju s koalicijom Platforma 112, kao niti za ciljani dijalog i suradnju na provedbi zahtjeva Platforme 112.

Opcije koje su se odazvale Platformi 112

Savez za građansku i etičku Hrvatsku

Savez za građansku i etičku Hrvatsku pisanim je putem podržao je 111 od 112 zahtjeva Platforme 112. Izuzetak je zahtjev koji odnosi na reproduktivna prava žena, na koji se Savez nije izjasnio iz osobnih uvjerenja njezina čelnika don Ivana Grubišića:
Zahtjev (65) glasi:  Omogućiti svim ženama ostvarivanje prava da odlučuju o vlastitom tijelu i reprodukciji, o tome hoće li, kada i koliko će imati djece slobodno od diskriminacije, prisile i nasilja. Zakonski omogućiti ženama da odaberu mjesto, način i uvjete u kojima će roditi.

Tribini se odazvao Drago Pilsel kao predstavnik Saveza, no napustio ju je uslijed nezadovoljstva što mu moderatori nisu dali riječ, nakon opetovanih javljanja, te, prema njegovoj procjeni, uslijed prevelikog povinovanja moderatora predstavnicama Kukuriku koalicije. Nadamo se da ova okolnost neće omesti buduću suradnju Saveza za građansku i etičku Hrvatsku i Platforme 112 koje očigledno imaju zajedničko razumijevanje prioriteta za unaprjeđenje vladavine prava, demokracije i ljudskih prava u Hrvatskoj.

Zeleni zajedno

Zeleni zajedno podržavaju sve zahtjeve Platforme 112, što smatraju i činom povjerenja i solidarnosti s djelovanjem organizacija civilnog društva koje čine Platformu 112.

Hrvatski laburisti

Hrvatski laburisti podržali su 110 od 112 zahtjeva Platforme 112, a iznimke su sljedeći zahtjevi:
74. Uspostava specijaliziranih odjela na sudovima koji bi se bavili isključivo radnim pravima.
Naime Laburisti se zalažu za osnivanje zasebnih radnih sudova. Očito je po ovom pitanju stajalište Laburista vrlo blisko zahtjevu Platforme 112.
108. Brisanje odredbe čl. 6. st. 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi radi sprečavanja gubitka prava na stambeno zbrinjavanje zbog nekorištenja nekretnine u duljeg od šest mjeseci ili zbog načina korištenja nekretnine.
Laburisti su obrazložili da smatraju da se na ovaj zahtjev ne može dati jednoznačan odgovor budući da se zahtjev uključuje više kriterija odnosno uvjeta za gubitak prava na stambeno zbrinjavanje koje bi trebalo razmotriti svakog zasebno.

Na tribini o Platformi 112, predstavnik Laburista Boris Vukšić osvrnuo se na više pitanja, a posebice na važnost reforme izbornog zakonodavstva te predložio da se popis specifičnih zahtjeva u tom pogledu i proširi i razradi te da je svakako potrebno promijeniti Zakone o prebivalištu, popisu birača te ukloniti izborni inženjering.

Možemo zaključiti da će Laburisti biti otvoreni za nastavak dijaloga i suradnje s koalicijom Platforma 112 na provedbi zahtjeva koje podržavaju te općenito na zalaganju za hitna i sustavna unaprjeđenja vladavine prava te za ostvarenje učinkovitog institucionalnog te građanskog nadzora nad reformama.

Srpska samostalna demokratska stranka (SDSS)

Srpska samostalna demokratska stranka (SDSS) je podržala 108 od 112 zahtjeva Platforme 112, a izuzetak se odnosi na prvu cjelinu u području 1 – Stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi, gdje se SDSS nije očitovao na sljedeća 4 zahtjeva:
1. Dosljedna primjena zakonskog okvira u pogledu imenovanja, napredovanja i disciplinskih postupaka u odnosu na pripadnike sudbene vlasti.
2. Izmjena zakonskog okvira u pogledu imenovanja, napredovanja i disciplinskih postupaka vezanih uz državne odvjetnike, po uzoru na zakonski okvir uspostavljen za sudsku vlast.
3. Osiguranje pristupa pravdi najugroženijim skupinama stanovništva što nalaže temeljitu reviziju postojećeg Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi se sustav pružanja pomoći debirokratizirao i u značajno većoj mjeri odgovorio na potrebe građana.
4. Osiguranje podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela od trenutka počinjenja kaznenog djela, te u tijeku i nakon pravosudnog postupka.

Na tribini je predstavnik SDSS–a Saša Milošević izrazio punu podršku zahtjevima Platforme 112. Vezano uz područje Dostojanstvo i ravnopravnosti svih ljudi, gdje su u prvom planu prava nacionalnih manjina, osoba s invaliditetom i LGBT osoba, Milošević je naglasio “Prisutna je teza da je Ustavni zakon korektan, no on nije dobar za promicanje nacionalnih manjina. Ovim Zakonom onemogućeno je stvaranje jedinstvenih manjinskih organizacija za cijelu državu pri čemu ni vijeća nacionalnih manjina nemaju gotovo nikakve ovlasti”.

Vezano uz nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnju mira, Saša Milošević je izrazio skepsu da će zahtjevi Platforme 112, a posebice zahtjev za osnivanjem REKOM-a, naići na prikladnu potporu političkih aktera: “Suočavanje s prošlošću još uvijek nije ušlo u diskurs hrvatske mainstream politike i još uvijek postoje povijesni politički mitovi, posebice kada je riječ o ’91. i ’95. godini. Bojim se da proći još dugo vremena dok se ne počne s raščišćavanjem ovih problema”.

Možemo zaključiti da će SDSS biti otvoren za nastavak dijaloga i suradnje s koalicijom Platforma 112 na provedbi zahtjeva te zalaganju za hitna i sustavna unaprjeđenja vladavine prava te ostvarenje učinkovitog institucionalnog i građanskog nadzora nad reformama.

Hrvatska stranka prava (HSP)

Hrvatska stranka prava (HSP) pisanim se putem u zadanom se roku očitovala na sve zahtjeve Platforme 112 te se odazvala na tribinu održanu 21. studenoga 2011. na kojoj je ovu stranku predstavljao Dražen Horvat. Iz iskazanog interesa za komunikaciju s Platformom 112 kao i iz činjenice da je HSP podržala ukupno 105 od 112 zahtjeva zaključujemo da je HSP otvoren za daljnju suradnju s koalicijom Platforma 112 na provedbi niza zahtjeva s kojima je ova stranka suglasna.
Rezerve su iskazane prrema sljedećim zahtjevima Platforme 112:

Područje 2 – Kvaliteta demokracije
U ovom području HSP je podržao 24 od 25 zahtjeva, a nije podržao sljedeći zahtjev
18. Zabrana mogućnosti da nositelj izborne liste bude osoba koja nije kandidat na toj listi u toj izbornoj jedinici.

Područje 4 – Ravnopravnost i dostojanstvo svih ljudi
HSP je ukupno podržao 55 od 39 zahtjeva, uključujući 13 od 16 zahtjeva koji se odnose na unaprjeđenje i dosljednu primjenu antidiskriminacijskih zakonskih odredbi, uključujući i primjenu predviđenih sankcija,  5 od 6 zahtjeva vezanih uz učinkovit i uistinu nezavisan građanski nadzor nad sigurnosnim aparatom, te svih 5 zahtjeva vezanih uz promociju ljudskih prava i izgradnju mira u vanjskoj politici. Predstavnik HSP-a Dražen Horvat istaknuo je na tribini da HSP nije za diskriminaciju seksualnih manjina, no protive se istospolnim brakovima i usvajanju djece, te stoga HSP nije podržao sljedeće zahtjeve:
56. Ukidanje diskriminacije istospolnih parova u RH u odnosu na bračne parove
57. Prilagođavanje svih Zakona i podzakonskih akata neosjetljivih na promjenu spolnog statusa
67. Žurno donošenje pravedne i uključujuće migracijske i integracijske politike kojom će se osigurati funkcionalan sustav podrške i socijalno uključivanje tražitelja azila, azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom te uspostavljanje koordinacijskog tijela zaduženog za integraciju azilanata u hrvatsko društvo.
82. Iskazivanje troškova Vojne sigurnosno-obavještajne agencije u sklopu obrambenog dijela državnog proračuna.

Područje 5 – nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnja mira
HSP je podržao 18 od 20 zahtjeva Platforme 112, uključujući svih osam zahtjeva koji se odnose na učinkovito i neselektivno istraživanje i procesuiranje ratnih zločina, pa tako i ukidanje Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije. Što se tiče zahtjeva koji se odnose na preuzimanje odgovornosti od strane države za nastale štete, neovlaštena ulaganja, stambeno zbrinjavanje i rješavanje statusnih i radno-pravnih pitanja žrtava ratnih djelovanja, HSP je podržao 4 od 6 zahtjeva, a dva koja nije podržao su:


Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS)

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) pisanim se putem u zadanom roku očitovala na sve zahtjeve Platforme 112 te se odazvala na tribinu održanu 21. studenoga 2011. na kojoj je ovu stranku predstavljala Dorica Nikolić. Iz iskazanog interesa za komunikaciju s Platformom 112, kao i iz činjenice da je HSLS podržala ukupno 81 od 112 zahtjeva, zaključujemo da je HSLS otvoren za daljnju suradnju s koalicijom Platforma 112 na provedbi niza zahtjeva s kojima je ova stranka suglasna.

Predstavnica HSLS-a Dorica Nikolić je istakla kako preostali zahtjevi nisu podržani uslijed procjene da su financijski previše opterećujući, stoga što postoje, prema njihovom mišljenju, prioritetniji zahtjevi, a u nekim slučajevima i stoga što procjenjuju da zahtjevi nisu politički izvedivi. “Tijekom odgovora na zahtjeve ravnali smo se prema financijskim mogućnostima i nismo htjeli lagati. Također, tražilo se da se neke zahtjeve odmah ispuni, no mi smatramo da postoje i oni daleko prioritetniji”, rekla je Nikolić. Budući da je HSLS podržao skoro tri četvrtine zahtjeva, u ovom sažetku naglasak će biti samo na one zahtjeve koje HSLS nije podržao.

Područje 1 – stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi
HSLS je podržao sva 4 zahtjeva koji se odnose na stabilnost, predvidljivost i pravičnost postupaka i jednaki pristup pravosuđu, kao i sva 4 zahtjeva koji se odnose na reformu javne uprave koju trebaju odlikovati integritet, stručnost i nepristranost u postupanju prema građanima.
HSLS nije podržao zahtjev 9. za osnivanjem nadstranačkog mehanizma smještenog u Hrvatskom saboru, s mandatom praćenja provedbe i osiguranja nepovratnosti i kvalitete svih reformi proisteklih iz pregovora, i to s obrazloženjem da takav mehanizam zahtijeva dodatna financijska izdvajanja.

Područje 2 – kvaliteta demokracije
HSLS nije podržao oba zahtjeva koji se odnose na obrazovni sustav koji građane/ke priprema za aktivno građanstvo:
10. U suradnji sa stručnjacima, organizacijama civilnog društva i nadležnim ustanovama razviti kurikulum za temeljno obrazovanje i stručno usavršavanje kadra, te načine praćenja i vrednovanja provedbe programa odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo.
11. Sustavno uvođenje odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo kroz cijelo osnovno i srednje obrazovanje s ciljem formiranja odgovornih i aktivnih građana, uz prethodno pokretanje rada Sveučilišnih centara za ljudska prava.
Naime, kako je istaknula Dorica Nikolić, HSLS se protivi sveobuhvatnoj reformi aktualnog sustava, te ih zanimaju parcijalna, ciljana poboljšanja postojećeg sustava, i to u smjeru odterećenja obaveznog nastavnog programa koji je previše opsežan.
HSLS je podržao 8 od 10 zahtjeva koji se odnose na reformu izbornog zakonodavstva te je spreman na sudjelovanje u širokom savezu za ovu ključnu reformu, no pod uvjetom da druge stranke ne idu s „figom u džepu“. U tom smislu, HSLS je podržao i zahtjev za olakšavanjem pokretanja referenduma od strane građana – povećanjem broja dana za prikupljanje potpisa i smanjenjem postotka broja potpisa birača, uz preciziranje pitanja o kojima se ne može odlučivati putem referenduma (Ustavne vrijednosti). HSLS je protiv sljedeća dva zahtjeva vezana uz reformu izbornog zakonodavstva:
17. Ukidanje pasivnog biračkog prava osobama osuđenima za teška kaznena djela, do proteka vremena rehabilitacije, a naročito za vrijeme odsluženja zatvorske kazne
21. Omogućavanje biračkog prava osobama koje su lišene poslovne sposobnosti u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.
HSLS je podržao 4 od 7 zahtjeva koji se odnose na djelovanje tijela javne vlasti temeljeno na načelima transparentnosti i participativnosti, a nije podržao zahtjev vezan uz izmjenu Poslovnika Vlade jer ga procjenjuje politički neizvedivim, kao i druga dva zahtjeva:
23. Izmjene i usklađivanje Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o tajnosti podataka s Ustavom RH na način da tajnost postane izuzetak koji je nužno propitivati i provjeravati putem neovisnog povjerenika za informacije.
26. Izmjene Poslovnika Vlade RH na način da se onemogući rasprava i usvajanje te slanje u saborsku proceduru onih prijedloga zakona i drugih javnih politika koje nisu bile javno raspravljene, sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.
27. Uključivanje javnosti u proces kreiranja vanjske politike putem redovitih javnih rasprava i konzultacija o ključnim vanjskopolitičkim pitanjima.
HSLS je podržao 5 od 6 zahtjeva koji se odnose na slobodu okupljanja i izražavanja sukladno međunarodnim standardima ljudskih prava i novinarskih sloboda i odgovornosti, dok nije podržao sljedeći zahtjev:
32. Izmjene Zakona o medijima na način da imenovanje glavnog urednika obavezno odobrava najmanje 55% novinara u redakciji, tajnim glasanjem.

Područje 3 – Borba protiv korupcije i borba za javni interes
HSLS je podržao 6 od 7 zahtjeva koji se odnose na postavljanje institucionalnog i zakonodavnog okvira koji će učinkovito sprečavati i kažnjavati političku i korupciju unutar tijela javne vlasti , s time da HSLS nije podržao sljedeći zahtjev:
37. Promjena načina izbora članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, u kojem uvjeti za kandidate/kinje moraju uključivati iskustvo i reference u borbi protiv korupcije i sukoba interesa.
HSLS je podržao 4 od 5 zahtjeva koji se odnose na zaštita prirodnih i javnih resursa od partikularnih interesa s izuzetkom sljedećeg zahtjeva:
43. hitno donošenje Kodeksa fiskalne transparentnosti koji uključuje jasne procedure pripreme, donošenja, izvršenja, nadzora, izvještavanja i revizije nad korištenjem javnih sredstava.
HSLS je podržao sva 4 zahtjeva usmjerena na veća izdavanja za odgojno obrazovni sustav koji će svakom građaninu/ki osigurati jednakopravnost prilikom upisa u vrtiće, škole i visokoškolske ustanove.

Područje 4 – Ravnopravnost i dostojanstvo svih ljudi
HSLS je podržao 11 od 16 zahtjeva vezana uz unaprjeđenje i dosljednu primjenu antidiskriminacijskih zakonskih odredbi, a nije podržao sljedeće zahtjeve:
54. Izmjene i dopune Zakona o pučkom pravobranitelju (usvojenog na posljednjoj sjednici Sabora) uz prethodno otvaranje javne rasprave o amandmanima stručnjaka/kinja, organizacija civilnog društva, članova/ica radne skupine za izradu Zakona i Ureda pučkog pravobranitelja, te uz provođenje konzultacija sa specijalnim pravobraniteljicama.
60. Uvođenje rodno osjetljivih proračuna na svim razinama javnog upravljanja.
62. Osiguranje djelotvornog nadzora i kažnjavanje poslodavaca koji na razgovorima za posao postavljaju nedozvoljena pitanja, a zaštititi radnike/ce koji/e prijave poslodavce.
63. Poticanje većeg sudjelovanja muškaraca u kućnim poslovima i poslovima skrbi o obitelji, uključujući i obavezni roditeljski dopust za muškarce.
67. Žurno donošenje pravedne i uključujuće migracijske i integracijske politike RH kojom će se osigurati funkcionalan sustav podrške i socijalno uključivanje tražitelja azila, azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom te uspostavljanje koordinacijskog tijela zaduženog za integraciju azilanata u hrvatsko društvo.
HSLS je podržao 3 od 5 zahtjeva usmjerenih na unapređenje pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu socijalno isključenih građana/ki (obaveze preuzete Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom), s time da nije podržao 2 zahtjeva o osobnim asistentima za osobe s invaliditetom:
70. Sustavno reguliranje usluge osobnog asistenta kroz Zakon o socijalnoj skrbi.
71.Trenutno ukidanje diskriminacije osoba s intelektualnim teškoćama i osoba s duševnim smetnjama te njihovo izjednačavanje sa ostalim skupinama osoba s invaliditetom u postojećem programu pružanja usluge osobnog asistenta.
HSLS je podržao 7 od 8 zahtjeva za uspostavu efikasnih mehanizama ostvarenja radničkih prava s izuzetkom zahtjeva, a nije podržao sljedeći zahtjev:
73. Redefiniranje pravila Fonda za naknadu potraživanja radnika u slučaju stečaja koji se odnose na uvjete nadoknade potraživanja radnika – nadoknada punog iznosa potraživanja radnika prema poslodavcu u stečaju, uz pozicioniranje države na mjesto vjerovnika prema stečajnom dužniku.
HSLS je podržao 5 od 6 zahtjeva vezanih uz učinkovit i uistinu nezavisan građanski nadzor nad sigurnosnim aparatom: vojskom, policijom i sigurnosno-obavještajnim službama, s izuzetkom:
85. Uključivanje vanjskih stručnih suradnika u rad saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
HSLS je podržao 4 od 5 zahtjeva vezanih uz promociju ljudskih prava i izgradnju mira u vanjskoj politici Republike Hrvatske, kroz međunarodnu razvojnu pomoć, s izuzetkom zahtjeva:
91. Centralizirati i razviti sustav pružanja razvojne pomoći s dugoročnim ciljem osnivanja Agencije za razvojnu pomoć.

Područje 5 – nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnja mira
HSLS je podržao 7 od 9 zahtjeva vezanih uz učinkovito i neselektivno istraživanje i procesuiranje ratnih zločina, uključujući i zahtjev za ukidanjem Zakona o Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, a nije podržao dva zahtjeva koji se odnose na unaprjeđenje sustava podrške žrtvama i svjedocima:
97. Unapređenje sustava podrške žrtvama i svjedocima dodatnim opremanjem ureda za pružanje podrške svjedocima i žrtvama kaznenih djela na županijskim sudovima.
98. Proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima u DORH i policiju.
HSLS je podržao 2 od 3 zahtjeva vezana uz rasvjetljavanje sudbine svih nestalih u ratovima na području bivše Jugoslavije, pri čemu nije podržao zahtjev:
103. Pokretanje procedure za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama rata (REKOM) u suradnji s vladama drugih post-jugoslavenskih zemalja.
HSLS je podržao 2 od 9 zahtjeva (105. i 107.) koji se odnose na preuzimanje odgovornosti od strane države za nastale štete, neovlaštena ulaganja, stambeno zbrinjavanje i rješavanje statusnih i radno-pravnih pitanja žrtava ratnih djelovanja. Kako je istaknula Dorica Nikolić u obrazloženju na tribini, HSLS ne podržava zahtjeve koji iziskuju dodatne proračunske izdatke, a upravo zahtjevi vezani uz suočavanje s prošlošću iziskuju najviše financijskih troškova, pa zbog toga HSLS, za razliku od HSP-a, nije podržao osnivanje koalicije za REKOM, ali niti zahtjeve koji se odnose na obeštećenje civilnih žrtava rata.

Kukuriku koalicija – SDP, HNS, IDS i HSU

Kukuriku koalicija nije se pisanim putem očitovala na zahtjeve Platforme 112 s usmenim obrazloženjem da su zahtjevi previše složeni da bi na njih moglo dati jednoznačne odgovore – potvrdne ili niječne. Na tribinu se Kukuriku koalicija odazvala s dvije predstavnice – Vesnom Pusić (HNS) i Mirelom Holy (SDP), no s obzirom na ograničeno trajanje tribine i dinamiku rasprave, na niz zahtjeva nemamo jasno i cjelovito očitovanje Kukuriku koalicije.

Temeljem izlaganja na tribini, slijedi prikaz zahtjeva koje su predstavnice Kukuriku koalicije eksplicite podržale, kao i oni koje su eksplicite osporile ili odbacile, uz zaključne opaske o potencijalnoj otvorenosti Koalicije za daljnji dijalog s Platformom 112 u pojedinim područjima. S obzirom da se radi o rekonstrukciji stajališta temeljem rasprave na tribini, ovaj prikaz je nešto opsežniji od prikaza stajališta drugih opcija.

Područje 1 – stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi

U odnosu na „stabilnost, predvidljivost i pravičnost postupaka i jednak pristup pravosuđu“ Kukuriku koalicija podržala je sljedeće zahtjeve:
1. Dosljedna primjena zakonskog okvira u pogledu imenovanja, napredovanja i disciplinskih postupaka u odnosu na pripadnike sudbene vlasti.
2. Izmjena zakonskog okvira u pogledu imenovanja, napredovanja i disciplinskih postupaka vezanih uz državne odvjetnike, po uzoru na zakonski okvir uspostavljen za sudsku vlast.
3. Osiguranje pristupa pravdi najugroženijim skupinama stanovništva što nalaže temeljitu reviziju postojećeg Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi se sustav pružanja pomoći debirokratizirao i u značajno većoj mjeri odgovorio na potrebe građana.
Na tribini je Vesna Pusić je izjavila: „Najveći profit koji smo iz pregovora stekli, a to je temelj za reformu pravosuđa i novi način izbora državnog sudbenog vijeća koje imenuje, promovira, unapređuje i sankcionira sve suce. Zatim novi set kriterija za selekciju sudaca koji je upisan u zakone, a ne u pravilnike, pri izboru novih sudaca kao ulazak u profesiju i 16 kriterija koji su također upisani u zakone za napredovanje koje svaki sudac mora ispuniti, a moraju se objaviti na internetu i rang lista i bodovi. Po mom mišljenju je ključno da se sada držimo tih pravila koja su definirana u zakonu, što se selekcije i napredovanja sudaca tiče. I da imamo u svakom trenutku uvid da se to stvarno provodi“. Kasnije u raspravi istaknula je da se isti sustav kriterija za selekciju i promociju treba primijeniti i na državne odvjetnike koji nekom omaškom dosad nisu adekvatno obuhvaćeni ovom reformom.
U odnosu na „javnu upravu koju odlikuje integritet, stručnost i nepristranost u postupanju prema građanima“, Kukuriku koalicija podržala je sljedeće zahtjeve:
5. Provedba reforme javne uprave i racionalizacija lokalne i regionalne samouprave s ciljem njene modernizacije, povećanja efikasnosti i transparentnosti te jačanja neovisnosti institucija.
6. Uspostava jasnih kriterija i procedura za prijem i napredovanje u javnoj službi temeljenih na kompetencijama, te stvarnim potrebama institucija.
7. Uvođenje smislenog sustava evaluacije rada javnih i državnih službenika koji će imati direktnog učinka na napredovanje, plan individualnog usavršavanja i plaću pojedinog javnog i državnog službenika/ce.
Na tribini je Vesna Pusić pružila sljedeća pojašnjenja vezana uz reformu javne uprave: „Što se javne uprave tiče, prvenstveno državne uprave, na svim razinama početno četiri kriterija za radno mjesto: sveučilišna diploma, čitanje, pisanje i telefonski razgovor na engleskom jeziku, kompjuterska pismenost i temeljno poznavanje hrvatskih i europskih institucija. Bez ta četiri kriterija biti će vrlo teško funkcionirati u budućnosti na razini javne uprave. Ocjene rada službenika trebale bi pratiti Gaussovu krivulju. Da bi decentralizacija mogla funkcionirati, u ovom trenutku 10% proračuna ide u jedinice lokalne samouprave, naš cilj je doći do 20, ali istovremeno i u skladu sa mogućnošću da 2013. redefiniramo statističke regije kojih sada ima 3, naš prijedlog je 5 regija.“
Mirela Holy istaknula je važnost praćenja i vrednovanja rada državnih službenika: „Možda zvuči demagoški, no nužno je da javna uprava postane servis građana i da se pomaknemo od modela vladanja prema modelu upravljanja, ali nekako smo dojma da je to definitivno moguće postići kroz transparentno ocjenjivanje radne učinkovitosti državnih službenika. Kako je to moguće postići? Ja mislim da ne bi bilo loše da se uvedu nekakvi programi poput programa upravljanja projektima gdje ćete vi u svakom trenutku znati i na transparentan način vidjeti koji službenik radi na kojem predmetu, u kojoj je taj predmet fazi i koliko još potrebno je vremena. (…) Mislim da se u tom kontekstu doista moraju promijeniti neke stvari i da državni službenici koji doista ne rade svoj posao ne mogu više biti zaštićeni poput ugroženih vrsta.“
Zahtjev koji je Kukuriku koalicija osporila:
9. Trenutna uspostava učinkovitog nadstranačkog mehanizma smještenog u Hrvatskom saboru, s mandatom praćenja provedbe i osiguranja nepovratnosti i kvalitete svih reformi proisteklih iz pregovora. Rad tog tijela treba biti neovisan o trenutnom odnosu snaga u Saboru, a djelovanje treba biti fokusirano na učinke provedbe mjera reforme pravosuđa, učinke provedbe antikorupcijskih mjera, učinkovitost i ishode procesuiranja ratnih zločina na domaćim sudovima i šireg procesa suočavanja s prošlošću i izgradnje mira, te učinkovitost institucionalnog sustava za promociju i zaštitu ljudskih prava, uključujući politička, socijalna, manjinska, ekološka i prava osoba s invaliditetom, i njihov status.
Na tribini je Vesna Pusić ovako obrazložila stajalište o ovom zahtjevu: „Mišljenja sam da nakon 1. srpnja 2013. mi sami, dakle RH mora nastaviti nadzor nad pridržavanjem tih zakonskih okvira i temelja, jer bez toga… to je dugotrajni proces, bez da se čvrsto držimo tog modela i zakonskog okvira, reforma pravosuđa neće uspjeti. To je pretpostavka za reformu pravosuđa. (…) Moramo nadzirati da se naši vlastiti zakoni provode u našoj vlastitoj zemlji. Dakle svakako, moje mišljenje je da treba ići na neki mehanizam nadzora – domaćeg. Da li je to u Vijeću… Recimo jedan od prijedloga koji sam ja imala unutar Nacionalnog odbora je da imamo longitudinalni trajni projekt studenata Pravnog fakulteta u Hrvatskoj, svih studenata Pravnih fakulteta, koji bi na svojim završnim godinama, dakle to je treća i četvrta, pratili provedbu tog zakonodavstva i mehanizme provedbe. Ono protiv čega sam ja je da takvo tijelo ili bilo koje drugo tijelo izvještava tijela EU kao vrsta nastavljenog monitoringa EU nakon 1. srpnja 2013. Protiv toga ću biti svim sredstvima.“

Područje 2 – Kvaliteta demokracije

U odnosu na obrazovni sustav koji građane/ke priprema za aktivno građanstvo, Platforma 112 u zadanim uvjetima nema uvida u stajalište Kukuriku koalicije o sljedeća dva zahtjeva:
10. U suradnji sa stručnjacima, organizacijama civilnog društva i nadležnim ustanovama razviti kurikulum za temeljno obrazovanje i stručno usavršavanje kadra, te načine praćenja i vrednovanja provedbe programa odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo.
11. Sustavno uvođenje odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo kroz cijelo osnovno i srednje obrazovanje s ciljem formiranja odgovornih i aktivnih građana, uz prethodno pokretanje rada Sveučilišnih centara za ljudska prava.
U odnosu na 11 zahtjeva koji se tiču sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva i načina ostvarenja biračkog prava, Kukuriku koalicija jasno je podržala samo sljedeći zahtjev:
12. Usvajanje jedinstvenog izbornog zakonika koji obuhvaća usklađene procedure za provođenje svih izbora i referenduma u Republici Hrvatskoj.
Vesna Pusić na tribini je izjavila: „Jedinstveni dokument, dakle zakonik koji regulira sve – to apsolutno. (…) Treba napraviti jedinstvena i jasna pravila. Po mom mišljenju, u našem izbornom zakonodavstvu u ovom trenutku najveći problem je zakon o popisivanju birača koji ne dozvoljava korištenje aktivne baze podataka za reguliranje popisa birača. (…) Ključni problem je promijeniti to pravilo da se popisi stanovništva ažuriraju automatski.“
Vezano uz 7 zahtjeva koji se odnose na djelovanje tijela javne vlasti temeljeno na načelima transparentnosti i participativnosti, Kukuriku koalicija jasno je podržala samo dva zahtjeva:
23.